Ponedjeljak, Studeni 19, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

AFITANCA-vrsta najma specifična za otok Pag

Na Pagu, na kojem ima četiri puta više ovaca nego ljudi, ovčarstvo je, uz turizam, središnja gospodarska grana. Uz ovčarstvo je vezan i stoljetni običaj koji se naziva afitanca. Naziv dolazi od talijanske riječi affitto koja znači najam. Afitanca je naziv samo za jednu vrstu najma, za najam slobodnih zemljišnih površina za držanje ovaca koji se ne plaća novcem nego Paškim sirom ili janjetinom. Većina ovčara nema dovoljno pašnjačkih površina i zbog toga uzima u najam pašnjake i livade od onih koji svoje pašnjake i livade ne koriste. Na Pagu afitanca postoji stoljećima, a pravila afitance spadaju u običajno pravo kojeg su se i ovčari i vlasnici unajmljenog zemljišta uvijek držali. Jedno od osnovnih pravila je da ovčar mora ispatiti afitancu u siru ili janjetini najkasnije do završetka sezone mužnje, a vlasnik zemljišta ne može raskinuti najam u vrijeme mužnje ovaca jer bi ovčaru u tom slučaju nastala velika šteta. Paški ovčar Ante Donadić dugo je živio u Australiji, a po povratku u Pag počeo se baviti  ovčarstvom, nastavljajući tako obiteljsku tradiciju. Dok je bio u Australiji njegov pašnjak je mogao koristiti netko drugi, a po starom običaju njega je čekala afitanca, odnosno sir kojeg je afitancom zaslužio. U afitanci se sve temeljilo na dogovoru i povjerenju.
-U tim vremenima je bilo tako, ljudi su držali do svoje riječi i poštivao se dogovor. Kada bi se Pažanin koji je živio u inozemstvu vratio u Pag, a imao je pašnjak kojeg je dao u afitancu, morao je dobiti sir. Danas je malo drugačije, manje je povjerenja među ljudima, ali i danas bi se moralo dati sir onome tko je nakon dugo vremena došao u Pag, a dao je pašnjak u afitancu, navodi Ante Donadić.
U posljednje vrijeme vlasnici pašnjaka ili livada s ovčarima sklapaju ugovor o afitanci, no još ima slučajeva kada se pašnjak daje u afitancu na temelju usmenog dogovora. Donadić ima svoj pašnjak, ali je u afitancu uzeo i nekoliko livada i vlasnicima godišnje daje 60 kilograma Paškog sira.
-U afitancu se uzima pašnjak ili livada za držanje ovaca, ali se uzima i zbog košenja trave.  Uzeo sam u afitancu nekoliko livada samo zbog košenja, jer mislim kako je bolje ovce dohranjivati travom koja je pokošena na otoku nego sa sijenom iz Like. Plaćanje afitance povećava troškove proizvodnje mlijeka, sira i janjetine, ali većina ovčara tako mora raditi, kaže Donadić.
Cijena najma, odnosno afitance je različita i ovisi o vrsti pašnjaka. Najviše se plaćaju pašnjaci na kojima rastu veće količine trave. Za takve pašnjake se plaća 1 kilogram Paškog sira za 1. 000 metara četvorni pašnjaka. Za pašnjake na kojima ima manje trave cijena je niža, a postiže se dogovorom između ovčara i vlasnika pašnjaka. „Paška sirana“ je najveći proizvođač Paškog sira i paške janjetine. Ima osnovno stado od 3. 000 ovaca koje je najveće na otoku i koristi 3. 000 hektara pašnjaka. Od toga je 500 hektara u afitanci.  
-Godišnje za afitancu dajemo oko dvije tona sira. To je velika količina, ali moramo uzimati pašnjake u afitancu kako bi imali dovoljno pašnjaka za naše stado i kako bi mogli proizvesti što više ovčjeg mlijeka koje je sirovina za proizvodnju Paškog sira, kaže Ante Oštarić, savjetnik Uprave „Paške sirane“.
Oštarić navodi kako se nekada za plaćanje afitance tražio i sir i janjetina, ali se u posljednje vrijeme traži samo Paški sir. Premda ima najveće stado na otoku od kojeg dobiva velike količine mlijeka, to je ipak nedovoljno i „Paška sirana“ ovčje mlijeko otkupljuje i od oko dvije stotine otočnih ovčara.
-U siječnju je počela mužnja i ovčari s kojima surađujemo svakodnevno nam isporučuju mlijeko od kojeg se proizvodi Paški sir, kaže Oštarić.
U vrijeme mužnje na tržište se isporučuje i paška janjetina. „Paška sirana“ je od siječnja prodala oko tisuću janjadi, a najviše janjetine se proda restoranima u Zagrebu, te u trgovinama u Rijeci i Zadru. Do kraja sezone janjenja, odnosno mužnje, „Paška sirana“ planira proizvesti oko 110 tona Paškog sira što je povećanje u odnosu na prošle godine. Proizvodnja je povećana jer mnogi ovčari većinu mlijeka prodaju siranama, a manji dio zadržavaju za proizvodnju Paškog sira. Ovčari kažu kako je afitanca nastala iz potrebe. Otok Pag je krševit, a na kršu raste malo trave i zato su za ispašu ovaca potrebne znatno veće površine zemljišta nego na kontinentu. Za stado od pedeset ovaca na Pagu je potrebno oko dvadesetak hektara pašnjaka. Ovce se ne puštaju na cijeli pašnjak, već se drže na jednom dijelu pašnjaka dok pojedu svu travu, a onda se sele na drugi dio pašnjaka gdje ima trave. No, na manjim pašnjacima nema dovoljno prostora za seljenje ovaca i zato ovčari uzimaju u afitancu neiskorištene pašnjake. U posljednjih desetak godina u afitancu se uzima gotovo svaka slobodna površina zemljišta, uzimaju se pašnjaci, livade, napušteni vinogradi i voćnjaci. Od afitance koristi imaju i ovčari i vlasnici zemljišta. Ovčari najmom dobiju veće pašnjake, a vlasnici zemljišta za najam zemlje koju ne koriste dobivaju Paški sir ili janjetinu. Obostrana korist je i razlog zbog kojeg se afitanca na Pagu zadržala stoljećima.




    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika