Četvrtak, Studeni 22, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

Josip Portada: O nazivu Paga - Zašto Marko Lauro Ruić ne smije biti u pravu?

AddThis Social Bookmark Button

Marko Lauro Ruić (1736.-1808.), doktor civilnog i kanonskog prava, paški bilježnik, kotarski sudac i povjesničar, autor najopsežnijeg djela o povijesti Paga, smatrao je kako je Pag dobio naziv po grčkoj riječi pege što znači izvor. Za takvu pretpostavku imao je dovoljno temelja. Pag je golem rezervoar vode što se znalo u 18. stojeću, a živi izvori vode nalaze se na mnogim dijelovima otoka. No, kasniji povjesničari su tu njegovu tvrdnju nazivali naivnom.

Zanimljivo je da su povjesničari kao besprijekorno točne prihvatili sve druge navode u Ruićevom golemom radu, a uporno su osporavali samo tu jednu jedinu. Među njima bio je čak i jedan od najboljih poznavatelja paške prošlosti prof. dr. Mate Suić. Svaki će znanstvenik reći kako je za bilo kakvu tvrdnju potreban dokaz i to je točno. Znanost se i temelji isključivo na dokazima. No, koji je dokaz tvrdnji kako je Pag dobio ime po latinskoj riječi pagus? U doba Rima pagus je bio naziv za najmanju administrativnu jedinicu. Naziv pagus u drugim oblicima, a osobito u obliku pag koristio se za „granicu udjela u posjedu“ što je poznato iz povijesnih, ali i pravnih dokumenata. I sve se uvijek pisalo malim početnim slovom. Uglavnom, radi se o definiciji područja, a ne o nazivu. U znanstvenoj literaturi se najčešće navodi kako je Pag dobio naziv po latinskoj riječi pagus kako bi se naglasila razlika od castruma Kisse. Takvo objašnjenje ravno je nikakvom objašnjenju. U 10. stoljeću, kada se Pag prvi puta spominje u povijesnim dokumentima, Rima odavno nije bilo. Latinski jezik se koristio, ali zašto bi se koristio za davanje naziva naselju koje je nastalo u 10. stoljeću? Kissa, Novalja i Povljana su postojale u doba Rima i normalno je što su ta naselja nazvana latinskim nazivima. No, Vlašići, Miškovići, Stara vas, Vrčići, očigledno nisu dobila naziv po nekoj latinskoj riječi. Zašto bi onda takav naziv dobio Pag? Ključan dokaz da Pag nije dobio naziv po latinskoj riječi pagus autor ovih redaka je objavio u nekoliko radova, no to je uvijek bilo osporavano premda bez jasnih argumenata. Koji je to ključan dokaz? Dokaz je to što bi prihvaćanje tvrdnje kako je Pag dobio naziv po latinskoj riječi pagus značilo prihvatiti i to da Pag uopće nije imao ime. Je li takvo što moguće? Sva naselja, bilo koje veličine, imaju neko ime. Ime i vrsta naselja nisu ni s čim povezani. Vrste naselja određuje se po raznim kriterijima, po veličini, naseljenosti, postojanju određenih sadržaja i slično. Uglavnom postoje sela i gradovi. Svako selo i svaki grad ima ime. Ako je Pag bio pagus-selo, zašto bi se tako i nazivao? Zašto to selo nije imalo naziv? Na Pagu postoji jedno naselje koje se zove selo. To je Stara vas. Međutim, Stara vas znači Staro selo, a to nije odrednica vrste naselja već naziv. Postoje brojna sela i gradovi kojima je odrednica vrste naselja ukomponirana u naziv. Na primjer Divoselo, Dravograd, Hamburg i slično. Davanje naziva doslovno svakom području, uvali, zaljevu, dragi, kosi, selu, gradu, lokvi, bari i jezeru imalo je dubokog smisla. Katastar je uveden 1800. godine i od tada se u javnim ispravama položaj zemljišta i objekata u prostoru određuje brojem zemljišne čestice. Nekada to nije bilo tako. Položaj u prostoru određivao se prema nazivu područja. Primjer: „Vinograd sa sjeverne strane graniči s Malom dragom, a južne graniči s putom.“  Kakvog bi smisla imalo napisati: „Vinograd se nalazi u selu, južno od glavnog puta“ jer bi se logično postavilo pitanje: kojeg sela? Dokazivanje nedokazivog ili vrlo teško dokazivog je mukotrpan posao. Jedan je znanstvenik, za boravka u Starom gradu rekao: „U redu, neka Pag nije dobio naziv po riječi pagus, ali onda nađite neko drugo rješenje za porijeklo imena Pag.“ Slično je na predavanju u Pagu rekla i jedna znanstvenica. „Pag možda i nije dobio naziv od latinske riječi pagus, ali nije dobio ni po grčkoj riječi pege.“ Zašto? Na temelju kojih dokaza se to tvrdi? Nema dokaza i to je ključni problem u pokušaju konačnog i jasnog definiranja etimologije naziva Pag. Čitajući znanstvene radove na ovu temu stječe se dojam kako je najvažnije ustvrditi da Pag nije dobio naziv po grčkoj riječi pege. Ruić ne smije biti u pravu jer akademska zajednica odbija povezivati Kvarner sa starom Grčkom. No, to će se morati napraviti, prije ili poslije. U Caskoj je pronađen nadgrobni spomenik s grčkim natpisom i to bi mogao biti početak prikupljanja dokaza o povezanosti Kvarnera s helenskom kulturom. Marko Lauro Ruić, (za koga je rečeno:„riječ ovoga vrijedi više od tisuća drugih“) bio je u pravu. Riječ pagus, u krajnje pojednostavljenom prijevodu na hrvatski jezik znači selo, a selo je zajednička imenica iz skupine srednjeg roda. Riječ pege, prevedena na hrvatski jezik, znači izvor, više izvora i u konačnom to je vlastita imenica Vodice. Zanimljivo je što se jedan dio grada Paga i danas naziva Vodice. Nije li to još jedan dokaz da je Ruić u pravu?

 

Josip Portada

 

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika