Subota, Studeni 17, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

PAG-naziv, mistični trokut i starogrčka kultura

AddThis Social Bookmark Button

Povjesničari naziv Pag povezuju s latinskom riječi pagus što znači selo. Takvo objašnjenje naziva Pag donosi akademik Mate Suić pedesetih godina prošlog stoljeća. Etimološko objašnjenje naziva Pag preuzeli su i drugi povjesničari i publicisti i redovito se naziv Pag povezuje s latinskim izrazom pagus.

No, postoje i drugačije teorije koje naziv Pag vežu uz grčku riječ pege što znači izvor. Prema toj teoriji izvorni naziv Paga bio bi Vodice. U prilog pretpostavci kako je Pag dobio naziv po grčkoj, a ne po latinskoj riječi govore i neke osobitosti Paga. Pag je, naime, jedan od rijetkih otoka na svijetu s golemim brojem izvora, a prema geologu J. Buliću, u podzemlju otoka Paga se nalaze bazeni vode. Na Pagu, za razliku od većine drugih otoka, izvrsno uspijeva trska, a trska može uspijevati samo tamo gdje ima vode. Grad Pag, po kojem je u 15. stoljeću otok dobio naziv (do tada se zvao Kissa) izgrađen je pored izvora koji se u povijesnim dokumentnima izravno spominje u 14. stoljeću. Ti su dokumenti dostupni u Državnom arhivu u Zadru. Kako je Pag izgrađen na mjestu koje je bogato vodom bilo bi logično pretpostaviti kako je za naziv grada odabrana upravo grčka riječ pege, izvor, Vodice. No, etimološka obrada naziva Pag ovisna je i o konkretnim dokazima, a arheološka istraživanja do sada nisu uspjela povezati Pag sa starom Grčkom. Međutim, prisutnost grčkog jezika na Pagu je ipak dokazana, doduše ne u starom gradu Pagu nego u Kissi. Natpis na jednom nadgrobnom spomeniku „X SAFRONIUS“- ili X Mudri je grčkog porijekla. Istraživač Petar Ferdebar je u svojoj knjizi „Hiperija“ Pag povezao s Grčkom i dapače je tvrdio kako je Pag bio dio arhipelaga koji se spominje u grčkoj mitologiji i u Homerovim djelima. Ferdebar se prije više od dvadeset godina pozabavio neobičnim razmještajem svetišta na Pagu pa je primjerice definirao tzv. „mistični trokut“ kojeg čine Sv. Vid i Sv. Juraj kao stara grčka svetišta i stari grad Pag. Bez obzira što teorija o mističnom trokutu nikada nije dokazana, činjenica je da je Ferdebar pronašao niz zanimljivih indicija koje Pag povezuju s Grčkom. Ferdebar je u razgovoru s autorom ovog teksta izričito tvrdio kako je Pag mogao dobiti naziv samo po grčkoj, a ne po latinskoj riječi. Prof. dr. Anamarija Kurilić je na jednom predavanju u Pagu navela kako povjesničari istražuju mogućnost da je Pag dobio naziv po nekoj drugoj riječi, a ne po riječi pagus. No, pri tome je navela kako bi se to moglo odnositi na nešto drugo, a ne na grčku riječ pege. Znanstvenici ne žele povezivati Pag s grčkom kulturom jer su na području Starog grada pronađeni samo ostaci iz Srednjeg vijeka. Za sada nema tragova grčke kulture. Međutim, južno od Starog grada pronađeni su ostaci megalitskih temelja koji još nisu znanstveno verificirani, ali su jasno vidljivi. Te megalitske strukture bi mogle ukazivati na postojanje naselja i u grčkom razdoblju. Helenska kultura trajala je od oko 1600. do oko 300. godine prije nove ere (razdoblja razni autori definiraju različito). Nesporno je kako su u drugom tisućljeću prije nove ere Pag (kao i cijeli Kvarner) naseljavali Liburni. Grci su Kvarnersko stanovništvo nazvali Hythmites, a s njima su dolazili u kontakt preko pomorskih veza. Liburni su došli s područja koje je omeđeno Mezopotamijom i Anatolijom (u Siriji je postojao grad Libbur). U zemljopisnom smislu, sve je to vrlo blizu, dapače i vrlo ispremiješano u smislu trgovačkih putova. U vrijeme Rima na Pagu je procvala Kissa. Kissa je bila veliki pomorski grad s postrojenjima za remont brodova i sigurno je da su grčki pomorci koristili Kissu kao luku. Nadgrobni spomenik u Kissi s grčkim imenom dokazuje kako su poneki Grci umirali na Pagu pa se zbog toga može pretpostaviti kao su neki od njih na Pagu i živjeli. Petar Ferdebar je pri definiranju „mističnog trokuta“ (Sv. Vid-Sv. Juraj-Stari grad) postavio hipotezu kako je u Starom gradu prvotno živjelo grčko stanovništvo ili stanovništvo koje je bilo pod snažnim grčkim utjecajem i govorilo grčkim jezikom. Tako je Ferdebar Pag povezao s narodom Maga koji su došli iz Egipta i naselili Kvarner. Magi su bili tamnoputi i Ferdebar smatra kako je po njima Kvarner dobio naziv-Crni. Magi su bili svećenici, mudraci koji su iz Egipta prenosili drevna mistična i okultna znanja o oblicima i brojevima. Dublje zadiranje u tako daleku prošlost Kvarnera i Paga udaljilo bi nas od središnje teme-naziva Pag. Očito je kako postoje brojne indicije da je Pag bio pod utjecajem helenske kulture. Između stare i nove postojbine Liburna nalazila se stara Grčka što znači da su i oni bili pod utjecajem starogrčke kulture. Današnja cakavica je jedan od dokaza da su Liburni imali snažan utjecaj na kulturu otoka Paga i nakon Rima. U svakom slučaju postoji dosta razloga za pretpostavku kako je Pag dobio naziv po grčkoj, a ne po latinskoj riječi. No, do konačne potvrde takve teorije trebat će obaviti još brojna arheološka istraživanja.

 

Josip Portada

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika