Srijeda, Studeni 21, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

U kasnom miocenu na području današnjeg Paga živio je divovski krokodil Gavialosuchus

AddThis Social Bookmark Button

Fosil golemog zuba što ga je slučajno pronašao Tonči Sabalić mogao bi Pag uvrstiti na mapu najzanimljivijih paleontoloških područja u svijetu.

Podsjetimo kako je, obrađujući kamen za gradnju zida oko kuće, Tonči Sabalić pronašao okamenjeni golemi zub unutar kojeg se nalaze još dva manja zuba. Ljubaznošću mlade paleontologinje Hede Agić s Department of Earth Sciences, UCL iz Londona dobili smo prvu analizu fosila pronađenih na Pagu. Po svemu sudeći, pronađeni zub pripada miocenskom krokodilu genus Gavialosuchus koji je živio prije 18 milijuna godina. U znanstvenoj literaturi se navodi kako je taj krokodil bio prosječno dugačak devet metara i težak oko četiri tone. O kako se golemom krokodilu radi najbolje pokazuje usporedba s najvećim današnjim krokodilom Crocodylus porosus koji naraste najviše do pet metara i dostigne maksimalnu težinu od oko 700 kilograma. Zub miocenskog krokodila veličine dvanaest centimetara nađen je na nekoliko lokacija u Europi.

-Palaeoklimatološke studije su vršene na izotopima iz zuba miocenske faune, pa i krokodila, u svrhu proučavanja miocenskog klimatskog optimuma. Jedan od ondje navedenih krokodila jest i genus Gavialosuchus čijem bi morphospaceu po veličini ovaj zub i mogao pripadati, te za kojeg je u spomenutim radovima iz paleoklimatologije utvrđeno da je prisutan na širem području panonskog bazena i centralnog paratethysa, navodi Heda Agić.

Za nekoliko pravilnih udubljenja u zubu Agić navodi kako to ne mogu biti tragovi ugriza jer su tragovi ugriza uobičajeni samo na mekim tkivima, kostima i školjkama, dok bi ih na zubu bilo vrlo teško, ako ne i nemoguće ostaviti.

-Čak i ukoliko neka životinja ugrize ili okrzne tako velikog predatora i to za zub, takav bi trag ostao očuvan samo ukoliko je u pitanju još uvijek originalna mineralogija, a to nije vidljivo na fotografiji. Dakle „tragovi ugriza“ je netočna informacija, to bi prije bili tragovi trošenja ili oštećenja o kamen, kost ili kakav drugi tvrdi predmet, navodi Agić.

Pronađeni fosil pobudio je veliko zanimanje znanstvenika. Tonča Sabalića su nakon objavljivanja informacije o pronalasku fosila zvali iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba, a posjetili su ga i suradnici HPM-a iz Zadra.

-Spreman sam na suradnju i rado ću znanstvenicima ustupiti fosile kako bi ih se moglo proučiti, ali mi se fosili moraju vratiti, rekao je Tonči Sabalić.

Fotografije fosila poslane su mr. sc. Jakovu Radovčiću iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, a za dva tjedna u Pag bi trebali doći i paleontolozi kako bi ispitali fosile. Začuđujuće je do koje su mjere zakoni u Hrvatskoj destimulirajući za pronalazače vrijednih predmeta, u ovom slučaju fosila. Zbog takvog pronalaska trebala bi se dobiti nagrada, međutim, nalaznik doživljava više neugodnosti nego priznanja. Vjerojatno je to razlog što mnogi koji pronađu nešto zanimljivo to zadržavaju za sebe i šute. U većini zemalja u svijetu nalaznik bi dobio nagradu proporcionalnu vrijednosti nalaza, no, nažalost u Hrvatskoj to nije tako.

 

NOVI LIST

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika