Petak, Studeni 16, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

BARTOL KAŠIĆ (BARTHOLOMEO CASSIO): NEBROJENI LEŽE U TMINI NEZNANJA, DA SE I NE SPOMINJU OSTALA ZLA KOJA SE IZ NEZNANJA RAĐAJU

Bartol Kašić (Bartholomeo Cassio) rođen je u Pagu 15. 8. 1575. godine, a umro je u Rimu 28. 12. 1650. godine. Bio je član velike paške plemićke obitelji koja je imala palaču u današnoj ulici Bartola Kašića u staroj jezgri Paga. Donosimo Kašićev uvod u njegovo najznačajnije djelo "INSTITUTIONES LINGUAE ILLYRICAE" ili "OSNOVE ILIRSKOG JEZIKA" iz 1604. godine.

"Osnove ilirskog jezika, koje su mnogi priželjkivali, ako i manje savršene u svim dijelovima, dovršio sam prema svojim snagama, doista s veseljem i predanošću, možda samo u prevelikoj žurbi.

Nije se, naime, do sada pojavio nitko (koliko znam) koga bih kao pisca mogao slijediti i čija bi se pravila o ilirskom govoru pojavila u pisanom obliku. I ne bih se bio mogao odlučiti da se kao prvi prihvatim toga posla da nije bilo utjecaja onih čijoj se volji nije dopušteno protiviti. A s kojom su namjerom oni odredili da izabrani pojedinci iz naše Družbe svoj znanstveni rad i trud usmjere k učenju ovoga jezika te da se napišu kakve osnove toga jezika kako bi im se olakšalo učenje, lako će, mislim, razumjeti onaj kojemu je poznato u kakvu se položaju kod Ilira u ovo vrijeme nalazi kršćanstvo. Naime, ili zbog dugotrajnog i nesretnog druženja s neprijateljima katoličke vjere ili zbog velike oskudice učenih i čestitih pastira, nebrojeni leže gotovo u takvoj tmini neznanja (da se i ne spominju ostala zla koja se iz neznanja rađaju) da većini od njih nisu dovoljno poznate ni prve osnove kršćanske vjere. Stoga su starješine naše Družbe mudro odlučili da ih oni koji se smatraju najsposobnijima da podučavaju nauče materinjski jezik onoga naroda čiji je jezik najprošireniji u većini pučanstva. Činilo se, naime, da to ne odgovara dovoljno namjerama naše Ustanove jer se mnogi od naših ljudi neprestano šalju u najudaljenije krajeve Istoka i Zapada. Oni se muče učeći različite dijalekte onih naroda koji nikada prije nisu bili poučeni kršćanskim zakonima da bi s njima lakše mogli raspravljati o blaženom životu. A zanemaruju se drugi narodi u bliskom susjedstvu koji, zadržavajući ime kršćanske i djedovske vjere, jedino zbog toga što ne znaju što im je učiniti i činiti, gube dostojanstvo i ugled svojih predaka poput zapuštena drveća koja polako zarastajući postaju neplodno. Stoga sam, koliko je dopustilo ograničeno vrijeme, pokušao skupiti pravila ovoga jezika u osam dijelova iskaza i obraditi ih nekom određenom metodom i načelom da bi oni koji ga žele naučiti lakše i brže mogli stići do cilja. A ako se komu možda ovakve osnove čine predugima, njega molim da zbog toga ne zastane na započetom putu. Naime, mnogo je toga izloženo više radi preglednosti, a većina je toga slična ostalomu te ne donosi gotovo nikakvu novu teškoću za učenje. Doista se nadam da će mnogi uz pomoć ovih osnova, kakve god da one jesu, ako se potrude u učenju ovoga jezika jednakom marljivošću kao što to običavaju u učenju latinskoga i grčkog jezika, za kratko vrijeme postići ne manji napredak. A što sam o konstrukciji iskaza, kako to nazivaju, samo nešto malo, i to općenito iznio, tome se neće s pravom čuditi nitko tko se sjeća da je ono što je preostalo ili zajedničko s onim jezicima koje znaju, ili se bolje obuhvaća uporabom i vježbom nego pravilima nauka, ili se sve zajedno ne može lako svesti u sustav.

 

Zdravi bili. U Rimu, 17. travnja 1604."

Uvod u knjigu Bartholomeo Cassio: "INSTITUTIONES LINGUAE ILLYRICAE"

ili  Bartol Kašić: "OSNOVE ILIRSKOG JEZIKA"

Prijevod: Sanja Perić Gavrančić

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika