Srijeda, Studeni 21, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

U PAGU SE TURIZAM POJAVIO NA POČETKU 20. STOLJEĆA

Premda se često smatra da se turizam na Jadranskoj obali počeo razvijati koncem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog  stoljeća, barem što se Paga  tiče, to nije tako. U Pagu se  turizam pojavio prvih godina  20. stoljeća.

Prvi turisti u Pagu  bili su lovci koje su ugošćivale  paške plemićke obitelji, a nakon njih počeli su dolaziti lutajući fotografi, pustolovi, pripadnici višeg srednjeg sloja iz  zapadnoeuropskih zemalja  koji su u otkrivali u to vrijeme  egzotična područja rubnog dijela Austro-Ugarske Monarhije. No nakon Drugog svjetskog rata turizam je, nakon  nacionalizacije hotela i restorana, te zbog općih geopolitičkih prilika, potpuno  nestao. Vrijednu bilješku o  počecima turizma u Pagu poslije Drugog svjetskog rata donosi prof. Mate Suić u knjizi  "Pag" iz 1953. godine.
"Turizam, a s njim u vezi i  ugostiteljstvo, tek je posljednjih godina počeo prelaziti  okvire skromnih početaka, ali  je u tako kratkom razdoblju i  na tome mnogo učinjeno, pogotovo ako se ima u vidu da je  ova grana privrede u Pagu do  nedavno bila potpuno zapostavljena, iako za nju ovdje  ima odličnih uvjeta. Pag ima  sve prirodne uvjete za razvoj  turizma, naročito odličnu  plažu, odgovarajuću klimu,  vodu i drugo", navodi Mate  Suić.
Suić navodi da u Pagu djeluje jedan ugostiteljski objekt  s dvadeset soba, restoranom i  baštom. Privatnici su mogli  smjestiti oko stotinu gostiju, a  Suić navodi da gradska uprava  planira izgradnju hotela.
Tako je to bilo poslije Drugog svjetskog rata. No, znatno  prije u Pagu su ljetne večeri  bile obilježene glazbom, plesom, mnoštvom turista i nizom ljetnih programa. Na  plaži Prosika bile su dobro  uređene kabine za presvlačenje i držanje stvari, iznajmljivale su se ležaljke, suncobrani, čamci za veslanje i  jedrilice. Poput većine  otočana, Pažani nisu skloni  brzo i lako prihvaćati novine i  promjene, no začudo, turizam  su brzo prihvatili. O tome  svjedoči i izbor za miss Paga za  miss Kraljevine koji je održan  1931. godine. Za miss Paga izabrana je  Lenka Sabalić o kojoj je objavljen veliki članak u magazinu "Svijet". Lenka Sabalić  je bila prva miss Paga i imala  je priliku napraviti veliku karijeru, no vratila se u Pag i  život je provela u ulici Bartula  Kašića. Potjecala je iz izrazito  tradicionalne obitelji, a njeno  sudjelovanje na izboru za miss  pokazuje da se blagonaklono gledalo na sve ono što je turizam donosio u Pag. Pod utjecajem turizma, u Pagu su se dogodile do tada nezamislive promjene u načinu života, a osobito u odijevanju i zabavi. Obiteljske fotografije iz 20.-tih godina 20. stoljeća dokazuju kako su se dogodile velike promjene u odijevanju, osobito žena. U Pagu se stoljećima odjeća izrađivala od vune, međutim, u dvadesetima se pojavila odjeća od svile.  Na mnogim fotografijama iz 20.-tih godina 20. stoljeća zajedno su starije žene u kotulama i fuštanima i mlade žene u laganim, svilenim haljinama. Pojavila se i odjeća od pamuka. U paškim trgovinama se prodavala odjeća i od viskoze, umjetne svile. Na starim fotografijama Paga vidi se kako su mnoge mlade žene u Pagu nosile tada vrlo popularnu, kratku bob frizuru. Sredinom 20.-tih godina 20. stoljeća žene su nosile kratke suknje i haljine i prvi puta u povijesti su dozvolile da im se vide koljena. Do tada su muškarci u Pagu, kako su govorili, „cekali buru da in vidiju košćice“. Nije poznato kada je prva Paškinja obukla hlače. Prema nekim svjedočenjima, to se dogodilo na izboru Miss Paga 1931. godine, ali za to nema dokaza. Međutim, ima dokaza da su Paškinje već krajem 20.-tih godina 20. stoljeća na plaži nosile uske jednodjelne i nešto kasnije, dvodjelne kostime. Mlade žene su odbacile korzete i široke mudande i nosile su kombine i gaćice, a nešto kasnije i grudnjake. U dvadesetima su žene u Pagu počele koristiti šminku, a posebno ruž za usne i rumenilo za lice. Na terasama hotela i restorana svirao se jazz i plesalo se charlston. U Pagu se, u dvadesetima, dogodio početak kraja tradicionalnog načina odijevanja žena i muškaraca. Među mladim ženama je bilo sve manje onih koje su nosile kotule i fuštane, a sve je bilo više onih koje su se, kako se govorilo „svucevale od fuštana“. Do kraja 30.-tih godina vrlo malo Paškinja se, nakon prelaska iz dječje u djevojačku dob, oblačilo u kotule i fuštane. Tradicionalne paške zabave, s harmonikama i frulama, zamijenile su plesne zabave na kojima su se plesali tada moderni plesovi. Paške trgovine su bile vrlo dobro opskrbljene svim tada modernim novotarijama, a prvi puta su se u Pagu pojavile i velike reklame koje su se stavljale na rivi, ulicama i u trgovinama.  U prvom  turističkom prospektu Paga iz  1929. godine spominje se dobro uređen Grand Hotel, a u  turističkom prospektu iz 1936.  godine spominju se tri hotela,  hotel - restaurant "Rakamarić", hotel "Velebit" i hotel  "Jure Paro". U razdoblju od  1930. do 1937. godine cijena  pansiona iznosila je 49 dinara,  a to je uključivalo stan i hranu,  odnosno zajutrak, ručak i  večeru za četiri do pet osoba.
Zanimljivo je da je u to  vrijeme boravak gostiju u Pagu bio znatno bolje organiziran nego danas. Naime, u  cijenu sobe bila je uračunata  kupališna pristojba, taksa boravka, posluga, taksa za kupališnu kabinu i ležaljke na  plaži Prosika. Zanimljiv je opis Paga u starim turističkim prospektima: "Veoma lijepa priroda privlači goste i pozivlje ih  na lijepe šetnje, kakvih imade  u izobilju. Izleti morem i kopnom su jedinstveni. S južne  strane mjesta nalazi se lijepa  borova šumica, do koje se dolazi šetnjom, dok je sa sjeverne strane isto takva šumica, do koje se prilazi čamcem. Bogat ribolov je slobodan, a zdravi  sport jedrenja i  veslanja pruža  svakome ugodnu  razonodu", navodi se u turističkom prospektu  Paga iz 1936. godine.
Plaža Prosika  se opisuje kao  plićina posuta  najfinijim pijeskom.
"Paška plaža sa  svojom prirodnom ljepotom  spada među prve  plaže na Jadranu", navodi se u  prospektu.
U jednom od prospekata se  navodi da se gosti mogu dobro  zabavljati. Kao primjer dobre  zabave spominje se kafana  "Jadran" u kojoj se svakodnevno priređuju vesele plesne  zabave i jadranske noći. Razvoj turizma zaustavio je Drugi  svjetski rat. Hoteli i restorani  su prestali s radom, a o plaži  Prosika nitko nije brinuo. Nakon Drugog svjetskog rata prvi gosti su u Pag počeli dolaziti sredinom pedesetih godina, a 1968. godine je izgrađen hotel "Bellewue" sa  370 ležajeva. Do 1970. godine  broj posjeta turista izjednačio  se s brojem dolazaka iz 1936.  godine, a od tada se broj  turista stalno povećavao. Na  turizam s početka 20. stoljeća  danas na Pagu podsjećaju ostaci hotela "Rakamarić" i "Jure Paro", ostaci lovačkog doma u Povljani te poneka fotografija plaže Prosika iz tog  vremena. Nažalost, o počecima turizma u Pagu se ne zna  dovoljno i zbog toga se sve to i ne koristi u  promidžbene svrhe.

 

 

Josip Portada

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika