Nedjelja, Studeni 19, 2017
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

Pag - Zanimljivosti

MR. DON DARIO TIČIĆ: "DOŠAŠĆE IZMEĐU TEOLOGIJE, LITURGIJE I PRAKSE"- S PREDAVANJA ODRŽANOG U KNEŽEVOM DVORU U PAGU, 15. 12. 2013. GODINE

Mr. don Dario Tičić održao je u Kneževom dvoru u Pagu predavanje na temu „Došašće između teologije, liturgije i prakse“. Mr. don Dario Tičić govorio je o značenju, smislu i povijesti Doašašća ili Adventa, razdoblja koje prethodi Božiću te o nekim aspektima dočekivanja Božića u Pagu. Donosimo službeni dio predavanja.

 

 

SVETA KATE KAO POČETAK ZIME: SVETE KATE DOŠA DAN, DO BOŽIĆA MISEC DAN, GOVORILO SE U PAGU

Blagdan sv. Katarine, Sveta Kate u cijeloj Hrvatskoj ima posebno značenje, kao vjesnik zime i vjerskih blagdana. U kontinentalnim krajevima Hrvatske se kaže: "Sveta Kata snijeg na vrata". U Dalmaciji se Sveta Kate spominje na različite načine. Na primjer: "Sveta Kate kokošica mjesec dana do Božića", "Sveta Kate kokošica - misec dan je do Božića", "Sveta Kate van, do Božića misec dan".Općenito se blagdan sv. Katarine u kontinentalnom dijelu Hrvatske veže uz vremenske prilike ili neprilike, a u Dalmaciji uz nadolazeći Božić.

 

IZ PROŠLOSTI PAGA: KOMARCI MALARIČARI I MALARIJA

Na Pagu se povremeno pojavljivala malarija, a najteže je bilo dvadesetih godina prošlog stoljeća. Uzročnik malarije bio je komarac malaričar sa staništem na jezerima, u barama i lokvama te uz solanski kanal. Prema podacima iz 1923. godine na otoku Pagu je bilo 400 lokava, znatno više nego na drugim otocima. Zbog neodržavanja mnoge lokve su nestale i danas ih je znatno manje.

 

JOSIP PORTADA, ROD KAMENA-ZNAMENITI PAŽANI - NAVRŠILO SE DVADESET GODINA OD KADA JE IZDANA KNJIGA O PAŽANIMA KOJI SU, SVOJIM DJELOM, OSTAVILI TRAG U PROŠLOSTI PAGA

Knjiga "Rod kamena" /Znameniti Pažani/ Josipa Portade tiskana je 1993. godine, u prigodi 550. obljetnice utemeljenja novog grada Paga. To je prva knjiga u kojoj su, na jednom mjestu, objavljeni podaci o životu i radu dijela znamenitih Pažana, onih koji su svojim djelom ostavili značajan trag u paškoj prošlosti.

   

MARKO LAURO RUIĆ, POVJESNIČAR ČIJE JE DJELO OD NEPROCJENJIVE VAŽNOSTI ZA PAG

Marko Lauro Ruić, paški plemić, doktor civilnog i kanonskog prava, rođen je u Pagu 22. listopada 1736. godine, gdje je i umro 9. veljače 1808. godine. Pokopan je u Zbornoj crkvi Marijinog Uznesenja, desno od oltara Gospe od Ruzarija. Ruić je bio paški bilježnik i rektor, kotarski sudac, povjesničar i prevoditelj.

 

KULTURNI DOGAĐAJ OD POVIJESNOG ZNAČENJA ZA PAG: U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARGARITE OTVORENA JE IZLOŽBA "SEDAM STOLJEĆA BENEDIKTINKI U PAGU"

U Benediktinskom samostanu Sv. Margarite u Pagu otvorena je izložba „Sedam stoljeća benediktinki u Pagu“ na kojoj su prvi puta javnosti prikazani iznimno vrijedni predmeti koji se čuvaju u samostanskoj riznici. Među ostalim izloženi su Relikvijar sv. Trna koji se u samostanu nalazi od 1435. godine, ophodni križ iz 13. stoljeća, zlatni Bahtijarij Sv. Klare, slika „Dolazak Hrvata na Jadran“, rad hrvatskog slikara Bele Čikoša Sesije, nakit kojeg su samostanu darivale paške plemkinje kada su polagale redovnički zavjet, svijećnjaci, kaleži, staro crkveno ruho, kipovi te drugi predmeti izuzetno velike vrijednosti.

   

LEGENDA ILI ISTINA: PAG JE 1. 770. GOD. PR. N. E. UTEMELJIO ANTENORE, A ČETRDESET GODINA PRIJE CASKU SU UTEMELJILI GRCI

Otok Pag su u 2. tisućljeću pr. n. e. naselili Grci koji su izgradili Casku i Pag. Caska je utemeljena 1810. godine pr. ne. ere, a Pag 1. 770. godine pr. n. ere. Pag je dobio naziv po grčkoj riječi pege koja znači izvor, a ne po latinskog riječi pagus, koja znači selo. To su tvrdnje koje su iznijeli brojni grčki, rimski i hrvatski povjesničari, a koje suvremeni povjesničari odbacuju.

 

BARTOL KAŠIĆ: BIBLIJA (BIBLIA SACRA)-EDICIJA BIBLIA SLAVICA

Prijevod Biblije Bartola Kašića tiskan je 1999. godine u Njemačkoj, 366 godina od kada je donesena odluka o zabrani tiskanja. Kašićev prijevod Biblije je na svaki način zanimljiv, koliko zbog morfologije i fonetike, tako i zbog riječi koje se koriste.

   

BAGREM I PAG - NEKADA SE NA PAGU BAGREMOVO CVIJEĆE KORISTILO KAO JELO

Na Pagu se bagrem (akacija) nazivao različitim nazivima, ali nikada onim pravim. Nazivao se pukac ili u množini pukci i „cviće ko se ide“ („cvijeće koje se jede“), a zabilježeni su i nazivi medar i medica. No, nikada se nije nazivao bagrem ili akacija. Bagrem je zanimljiv jer se na Pagu njegovo cvijeće koristilo za jelo.

 

TRILJA (TRIJA) - STARA IGRA KOJA SE U PAGU RADO IGRALA

Nekada je u Pagu trilja, odnosno na paškom dijalektu trija, bila omiljena igra, a igrali su je djeca i odrasli, muškarci i žene. Najčešće se igralo uz Zbornu crkvu Marijinog Uznesenja gdje su na siciji uklesane (ucrtane) podloge za igru.

   

Stranica 3 od 14

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika