Subota, Studeni 25, 2017
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

Pag - Zanimljivosti

U GALERIJI ULUPUH U ZAGREBU IZLOŽBA FOTOGRAFIJA KOM/ART

AddThis Social Bookmark Button

U utorak, 5. svibnja u 19 sati u Galeriji ULUPUH u Tkalčićevoj 14 u Zagrebu, otvara se izložba fotografija „Kom / Art“ ULUPUH-ove Sekcije za fotografiju. Autor izložbene koncepcije je Alan Matuka a kustosica izložbe Višnja Slavica Gabout. Radove su, uz kustosicu, odabrali fotografi Luka Mjeda i Alan Matuka.
 

JOSIP PORTADA NA IZLOŽBI FOTOGRAFIJA "VODA" U STUDIJU MODERNE GALERIJE "JOSIP RAČIĆ" U ZAGREBU

AddThis Social Bookmark Button

-Mnogo prije nego što je snimljen Plavi planet fotografi su nastojali snimiti dušu vode i nastoje to i danas i nastojat će sve dok se voda prikazuje kao gorska žurna tekućica, kao velika divlja rijeka, kao ono što je gorko i slano i ne vidiš mu kraja, a zove se more ili ocean, a preziva se u bojama Crno, Crveno. Žuto, Bijelo i kako sve ne te oceani Tihi, Atlantski itd… I sve su te kozmogonijske vode na svoj način fotogenične, pa se gotovo svaki fotograf često zagleda aparatom podjednako i u mlaz iz pipe, i u vodu u vinu i pivu kao i usvim ostalim alotropskim modifikacijama kao što su magla, kiša, rosa, krupa, led na cesti i led u titanikovskoj santi kao i u buduću neku kišu koja paradira u proljetnim kumulusima. Znajući to dizajner Luka Mjeda, i sam fotograf, pod naslovom Voda 2015 po treći put okupio je fotografe ‘ulupuhovce’ na godišnju izložbu uz rotarijansku kalendarsku godinu u kojoj je početak 1. srpanj! – Mario Bošnjak, iz kataloga.
U četvrtak 5. ožujka u 19,00 sati u Studiju Moderne galerije ‘Josip Račić‘ će biti otvorena izložba pod nazivom ‘Voda 2015′ u organizacijiModerne galerijeULUPUH-ove Sekcije za fotografiju.
Izlažu: Zoran Alajbeg, Mara Bratoš, Saša Ćetković, Marin Dražančić, Denis Gržetić, Maja Hrnjak, Romeo Ibrišević, Damir Klaić, Dražen Lapić, Iva Lulić, Anto Magzan, Tomislav Marić, Alan Matuka, Ratko Mavar, Karmen Orlić, Zaneto Paulin, Josip Portada, Nenad Reberšak, Mario Romulić, Igor Šeler, Hrvoje Serdar, Vladimir Šimunić, Vladimira Spindler, Maja Strgar Kurečić, Zvonimir Tanocki, Siniša Uštulica, Zdravko Vukelić, Ino Zeljak.
Izložba ‘Voda 2015′ će se moći pogledati do 22. ožujka, radnim danom od 11,00 do 19,00 sati, subotom i nedjeljom od 10,00 do 13,00 sati.

 

scena.hr

Foto: Press

 

DR. DAVOR BAKOVIĆ: KAKO SE PROIZVODI PAŠKI SIR

Proučena je proizvodnja sira u svim stočarsko važnijim mjestima i pastirskim stanovima na otoku Pagu. Na ovom otoku se uglavnom pravi sir u domaćinstvima i to na dva različita načina. Najviše je raširena proizvodnja sira na način uobičajen od davnine, a koji Pažani nazivaju »na ruke«, kako bi ga razlikovali od kasnije uvedenog ili kako oni kažu »na formu«. Opisat ćemo proizvodnju sira »na ruke«, kako se radi u poslijeratnim godinama. U Pagu se upotrebljava tvorničko sirilo, koje je najviše uvedeno između dva rata.

 

PROGRAM MANIFESTACIJE PAŠKO KULTURNO LJETO 2014.

AddThis Social Bookmark Button

U organizaciji Centra za kulturu i informacije Pag, a pod pokroviteljstvom Grada Paga, održava se manifestacija Paško kulturno ljeto, najveća takve vrste na Jadranu.

   

NA DAN SV. VIDA, 15. 6.,PAŽANI SU HODOČASTILI NA NAJVIŠI OTOČNI VRH

Sv. Vid se slavi 15. lipnja, a tog dana su mještani Kolana i Paga hodočastili na najviši vrh na otoku Pagu (348 m) koji je dobio naziv po sv. Vidu, zaštitniku očiju i čovječjeg vida. Na tom vrhu se od 15. stoljeća nalazila crkvica, od koje su i danas vidljivi ostaci.

 

KOLIKO IMA ISTINE U TVRDNJI: MLEČANI SU POSJEKLI ŠUME NA PAGU?

Na Pagu nema šume jer su je posjekli Mlečani. Takva tvrdnja se, od sredine prošlog stoljeća, često spominje, a zanimljivo je kako se nalazila i u nekim pomoćnim materijalima uz školske udžbenike. Koliko ima istine u toj tvrdnji? Što o tome govore povijesni dokumenti i zdrava logika. Mletačka Republika je prestala postojati 12. svibnja 1797. godine, nakon što je Napoleon Bonaparte osvojio Veneciju. Od 1797. godine do danas prošlo je 217 godina. Dakle, Pag nije u sastavu Mletačke Republike više od dva stoljeća, a otok je, svejedno, u najvećem dijelu prekriven kamenjarom.

   

PAŠKI KARNEVAL: PRVI ZAPIS O PAŠKOM KARNEVALU OBJAVLJEN JE 1846. GODINE, A KARNEVAL JE SREDNJOVJEKOVNI OBIČAJ

Prvi zapis o Paškom karnevalu objavljen je 1846. godine, a u tekstu se navodi kako je Paški karneval dugogodišnja tradicija. Iz toga se može zaključiti kako se Paški karneval posve sigurno održavao i prije 1846. godine. U tekstu o Paškom karnevalu iz 1846. godine objavljen je i tekst Paške robinje te se navodi kako se Paška robinja izvodi u vrijeme karnevala, te da dapače, karnevalska događanja počinju izvođenjem Robinje.

 

KAKO SE RADI PAŠKI SIR-PROIZVODNJA "NA RUKE" I "NA FORMU"-TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE ZAPISANA 1964. GODINE

Proučena je proizvodnja sira u svim stočarsko važnijim mjestima i pastirskim stanovima na otoku Pagu. Na ovom otoku se uglavnom pravi sir u domaćinstvima i to na dva različita načina. Najviše je raširena proizvodnja sira na način uobičajen od davnine, a koji Pažani nazivaju »na ruke«, kako bi ga razlikovali od kasnije uvedenog ili kako oni kažu »na formu«. Opisat ćemo proizvodnju sira »na ruke«, kako se radi u poslijeratnim godinama. U Pagu se upotrebljava tvorničko sirilo, koje je najviše uvedeno između dva rata.

   

IZ PROŠLOSTI PAGA: TRILJA (TRIJA) JE U PAGU BILA OMILJENA IGRA

Nekada je u Pagu trilja, odnosno na paškom dijalektu trija, bila omiljena igra, a igrali su je djeca i odrasli, muškarci i žene. Najčešće se igralo uz Zbornu crkvu Marijinog Uznesenja gdje su na siciji uklesane (ucrtane) podloge za igru. Za igru su se koristili žetoni napravljeni od komadića lista pitospore, ponekad su se koristila zrna graha (fažol), a ponekad i petinarke (male kovanice). Svaki igrač je imao devet žetona. Pravila za triju su jednostavna. Igraju dva igrača, a svaki igrač ima devet žetona. Igra se na kvadratu koji je podijeljen u četiri manja, a kroz kvadrate je povučena dijagonalna crta.

 

JOSIP PORTADA: "HOD PO KARTICAMA"-O pronalasku ostataka broda iz 18. stoljeća (14. 12. 2004.)

NOVALJA- Novalja postaje sve atraktivnije arheološko područje, napori uloženi u nova istraživanja stalno donose nove rezultate.  U akvatoriju Novalje su prije nekoliko dana pronađeni ostaci potonulog  broda koji je odmah izazvao pažnju, prije svega podmorskih arheologa. Za sada se pretpostavlja kako se radi o brodu koji je početkom 18. stoljeća nastradao u havariji. Ostatke broda pronašli su članovi ronilačkog društva «Amfora» iz Stare Novalje i o pronalasku su obavijestili Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.

   

Stranica 2 od 14

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!