Petak, Studeni 16, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU SV. MARGARITE U PAGU POSTAVLJENA JE IZLOŽBA PAŠKE ČIPKE IZ FUNDUSA SAMOSTANA

AddThis Social Bookmark Button

U Benediktinskom samostanu Sv. Margarite u Pagu postavljena je izložba vrijedne zbirke paške čipke iz fundusa samostana. Benediktinski samostan Sv. Margarite ima veliku kolekciju starih i novih čipki, te raznih odjevnih i uporabnih predmeta s aplikacijama paške čipke. Ministarstvo kulture RH je 127 predmeta iz kolekcije proglasilo kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

-Eksponati u zbirci su tekstilni vezeni predmeti urešeni karakterističnim paškim tegom i raznovrsni čipkarski uradci, stare čipke i one nastale posljednjih godina. Ti radovi su ukomponirani u slikovni kratki prikaz neizbrisivog razvoja redovničke zajednice, kao i životnih smjernica koludrica, rekla je časna sestra Benedikta Halilović.
Časna sestra Benedikta Halilović navodi kako su koludrice Benediktinskog samostana Sv. Margarite djevice i mučenice u Pagu živjele i žive pod geslom „ora et labora“. Moleći i radeći, razvijale su i razvijaju raznolike djelatnosti. Po pravilima reda koji se naziva „stabilitas loci“ kao i  svojom prisutnošću  utkane su u tkivo grada.
-Kroz protekla stoljeća u gradu Pagu su bile učiteljice i prenositeljice umijeća, polažući uvijek pozornost na urednost, strpljivost i smisao za lijepo, kako tada tako i danas. Rukotvorstvo, odnosno čipkarstvo poznato kao zaseban segment umjetničkog izričaja, ujedno je i vrijedan dio nematerijalne kulturne baštine samostana, rekla je časna sestra Benedikta Halilović.

Prezentirajući čipku na jednostavan, ali dojmljiv način koludrice su napravile iskorak u prezentaciji paške čipke jer su željele na suvremen način javnosti pokazati prisutnost duha prošlosti u paškoj čipki. Vrlo lijepo postavljena zbirka potvrđuje povijesne činjenice o naslijeđenim vrijednostima i podsjetnik je na odluku UNESCO-vog  Međunarodnog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu kojom je 2009. godine paška čipka, uz hvarsku i lepoglavsku, uvrštena na listu svjetske nematerijalne baštine.
-Koludrice su izrađivale i oplemenjivale ručnim radovima misno ruho i tekstilne predmete za opremu sakralnih prostora i oltara, te preko posrednika primale narudžbe za slične vrste radova, što im je bio jedan od izvora prihoda. U samostan su koludrice na poduku i odgoj primale žensku djecu. Uz molitvu i druge poslove bavile su se podučavanjem mladih djevojaka iz grada čitanju, pisanju i vezilačkim vještinama o čemu svjedoče spisi apostolske vizitacije Augustina Valiera iz 1579. godine kao i zapisi apostolskog vizitatora Mihovila Priulia koji je samostan obišao u svibnju  1603. godine. Od tada redovnice ovaj segment svojih djelatnosti nisu prekidale i zanemarivale. Kontinuitet poduke gojenica potvrđuje i pismeno priopćenje opatice Marije Ivane Mirković koja, u vrijeme francuske okupacije, 1807. godine, izvještava vlasti kako se u paškom samostanu Sv. Margarite djevice i mučenice besplatno podučavaju ženska djeca u čitanju, pisanju, vezenju, te posebno čipkarstvu, navodi časna Benedikta Halilović.
U prosvjetiteljskom duhu, zalaganjem paškog arhiprezbitera Jurja Antuna Bukše, 1843. godine je u Benediktinskom samostanu Sv. Margarite otvorena ženska pučka škola u kojoj je, na bolje organizirani način, nastavljena poduka ženske djece u vezilačkim vještinama i čipkarstvu. Samostanska škola je 1896. godine prerasla u državnu školu, ali su redovnice i dalje podučavale učenice.
-Natalie Bruck-Auffenberg je u paškom tegu prepoznala elemente renesansne retičele i spoznala ekvinocij čipkarstva kao vrhunskog rukotvornog umijeća. Marno je radila na njegovoj popularizaciji diljem Europe. Zalaganjem i zaslugom ove Bečanke, ljubiteljice rukotvorstva, u Pagu je 1906. godine osnovana škola za izradu čipke. Upravljanje tom stručnom školom je 1907. godine preuzela vrsna čipkarica Nila Rakamarić, rekla je časna sestra Benedikta Halilović.
Paške koludrice zaslužne su što se čipkarstvo proširilo gradom Pagom. Vezilačkim vještinama i čipkarstvu posvećivale su osobitu pažnju od osnivanja samostana kroz protekla stoljeća do danas. Paška čipka je u dugom vremenskom kontinuitetu doživljavala određene promjene koje su bile povezane s kreativnim umijećem čipkarica. Iako je u izradi paške čipke tijekom stoljeća bilo uspona i padova, uglavnom zbog pojave raznih modnih trendova, izrada paškog tega je u Benediktinskom samostanu Sv. Margarite sastavni dio aktivnosti koludrica iz generacije u generaciju. Upravo se na izložbi može dobro vidjeti kako je opstojnost paškog ručnog rada u dugom vremenskom slijedu usko povezana uz  opstojnost paških koludrica.



Tekst i fotografije: Josip Portada

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika