Petak, Studeni 16, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

BAŠTINA: U KNEŽEVOJ ULICI ODRŽAN JE PRIKAZ OBIČAJA I NAČINA ŽIVOTA U GRADU PAGU NA POČETKU 20. STOLJEĆA

AddThis Social Bookmark Button

U organizaciji Centra za kulturu i informacije Pag i Turističke zajednice Grada Paga te uz pomoć Mjesnog odbora Pag, u Kneževoj ulici u staroj jezgri Paga održan je program pod nazivom „Prikaz života u Pagu na početku 20. stoljeća“ u kojem su djevojke obučene u fuštane i mladići obučeni u trliše prikazali razne paške običaje i bogatsvo društvenog života koji se odvijao na ulici.

Pokrovitelj programa je Grad Pag, a sponzor Paška sirana d.d. U organizaciji su pomogli Osnovna škola „Jurja Dalmatinca“ Pag, Caffe bar „Valentino“, restoran „Na Tale“ i  konoba „Bile“. Prikazano je kako se igrala tombola, trešeta i briškula, kako su se šivale ribarske mreže, kako se pjevalo dvoglasne pučke napjeve te     kako se, na konopima provučenim između kuća, sušila odjeća. Program je organiziran u prigodi 3. međunarodnog festivala čipke i zbog toga je u prvom planu bila paška čipka. Način na koji se nekada na ulici radila čipka prikazale su polaznice Čipkarske sekcije Osnovne škole Jurja Dalmatinca. S njima je bila i njihova učiteljica šivanja čipke Jasna Magaš koja je zainteresirane žene učila šivati pašku čipku. Iznenadila se kada je vidjela kako su neke strankinje brzo naučile osnovne poteze u izradi paške čipke.

Jedna od njih bila je i umirovljenica Gidrun Borck iz Langena pokraj Frankfurta u Njemačkoj. Gospođa Borck je odlučila napraviti neke osnovne dijelove paške čipke i pažljivo je promatrala što radi Jasna Magaš. Uzela je kušin i konac i nakon nekoliko pokušaja je uspjela.
-Sretna sam što sam napravila dio paške čipke jer nisam vjerovala da to mogu. Mislim da je vrlo teško raditi pašku čipku, ali napravila sam barem nešto. Bio je to pravi doživljaj. Ovaj program je vrlo lijep. S užitkom sam sve pogledala i slušala sam djevojke i mladiće kako pjevaju, rekla je Gidrun Borck.
Bilo je puno zainteresiranih žena koje su htjele naučiti šivati pašku čipku, a neke su, poput gospođe Borck, u tome i uspjele.
-Pašku čipku su naučile šivati žene koje se bave ručnim radom jer imaju iskustva u sličnom poslu. Shvatile su što treba raditi i trebalo im je samo pokazati kako to napraviti. Šivanje paške čipke najlakše su naučile žene koje se bave izradom ručnih radova na batiće, rekla je Jasna Magaš.
Dok se šivala čipka, igrala tombola, dok su se popravljale mreže, pretakalo vino, igralo trešetu i briškulu, te dok su djevojke rezale sir i pršut vrijeme je brzo prolazilo, prošao je dan i došla je večer, a navečer su upaljene petrolejke i svijeće.

Program je zainteresirao velik broj turista, ali i mnoge Paškinje i Pažane, osobito starije.
-Nekada su ulice bile pune žena, muškaraca i djece, na ulici se radilo, razgovaralo, pjevalo, slavilo i tugovalo, a danas su ulice skoro prazne. Zato je dobro što se ovo napravilo i što se prikazalo kako je nekada bilo u Pagu, rekao je umirovljenik barba Šime.
Prikazano je i kako se nekada radilo na kudiju, odnosno kako se vuna pripravljala za izradu čarapa, kaputa, kapa, ovčarskih i težačkih torbi. Kudiju su uzele starije Paškinje i pokazale koliko su vješte u tkanju. Rekle su kako je vuna nekada bila jako vrijedna jer se od nje radila odjeća, obuća, pokrivači za krevet, tepisi, težačke i ovčarske torbe te mnogi drugi predmeti.  Zanimanje za program „Prikaz života u Pagu na početku 20. stoljeća“ je bilo veliko i zbog toga će Centar za kulturu i informacije nekoliko puta za vrijeme turističke sezone organizirati sličan program. Prikaz života u Pagu na početku 20. stoljeća izabran je jer se tada počeo mijenjati višestoljetni način života. U Pagu se u to vrijeme počeo razvijati turizam, gradili su se hoteli i restorani, uvedene su brze brodske veze sa Sušakom i Zadrom, a to je potaklo promjene u načinu života i u načinu odijevanja. Nekada su trli šik fuštan bili svakodnevna odjeća, a s vremenom su postali simboli nekadašnjeg načina života. U Pagu danas gotovo nitko ne nosi trliš, a još samo sedamdesetak žena nosi fuštane.

Tekst i foto: Josip Portada

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika