Četvrtak, Studeni 22, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

POSLJEDICE ZIME, SNIJEGA I LEDA: ODRONI I KLIZIŠTA NA OBALNOM DIJELU PAŠKE UVALE

AddThis Social Bookmark Button

U Pagu je, zbog proizvodnje soli, gotovo stotinu godina postojala meteorološka postaja i svakodnevno su se bilježile vremenske prilike, jutarnje, dnevne i večernje temperature zraka, smjer vjetrova, količina oborina i drugo. No, nikada u Pagu nisu zabilježene tako niske temperature zraka kakve su bile u veljači ove godine. Posljedica niskih temperatura zraka, obilnog snijega, leda i kasnijih kiša su odroni i klizišta kojih ima na gotovo svim dijelovima otoka. Na nekim područjima, kao na predjelu Bošane i Sv. Marka tlo se urušava, nastaju pukotine, rupe, a cesta Pag-Sv. Duh je zbog golemog ulegnuća zatvorena za promet. Zemlja koja se urušava prema moru uništava stare suhozide i plaže. Stari suhozidi na padinama u blizini obale ne mogu izdržati težinu zemlje koja na njih klizi i urušavaju se. Na području Velog boka u moru se nalazi trska koja je prije zime rasla na livadi iznad plaža. Konfiguracija obale uz Pašku uvalu se stalno mijenja, međutim, promjene su se događale sporo i neprimjetno, dok se sada događaju brzo. Gospođa Marija Ivenović iz Zagreba ima kuću u blizini trusnog područja i kaže kako svakog dana promatra pomicanje golemih količina zemlje prema moru.
-Kuću smo izgradili prije trideset i dvije godine i nikada nisam vidjela da se zemlja ovako odvaja od podloge i klizi prema moru. Svaki dan se odvaja po nekoliko centimetara, a nakon kiše pukotine postaju šire i odvaljuju se novi komadi zemlje, a zemlja zatrpava plaže. To je velika šteta jer su neke plaže gotovo potpuno nestale, rekla je gospođa Marija.
Nekoliko pješčanih plaža sjeverozapadno od Rezervata šumske vegetacije Dubrava - Hanzine gotovo je potpuno prekriveno zemljom i kamenjem koje je nekada bilo suhozid. Odroni i klizišta nisu na svim padinama uz more jednaki. Negdje su veći, negdje manji, a stručnjaci navode kako pojava odrona i klizišta ovisi o konfiguraciji tla na padinama, odnosno o njihovoj stabilnosti.
-Pomoću faktora sigurnosti razlikuju se stabilne padine od nestabilnih. Međutim, korisnije je promatrati padine s aspekta sljedeća tri stupnja, stabilne, granično stabilne i aktivno nestabilne. Stabilne padine su one kod kojih je granica stabilnosti dovoljno visoka da se mogu oduprijeti silama koje ih destabiliziraju. Granično stabilne padine će doživjeti slom u trenutku kada destabilizirajuće sile dosegnu određenu razinu aktivnosti. Aktivno nestabilne padine su one kod kojih destabilizirajuće sile uzrokuju kontinuirano ili povremeno kretanje, navodi doc. dr. sc. Snježana Mihalić.
Uzroci nastanka klizišta i odrona mogu biti različiti, a oni koji su se nakon hladne zime pojavili na obalnom dijelu Paške uvale uzrokovani su meteorološkim prilikama. U veljači je nekoliko dana temperatura zraka iznosila -20 stupnjeva, a uz to je puhala orkanska bura. Snijeg koji je pao prije bure se zaledio, a zaledilo se i tlo koje je, nakon što se led otopio, obilno natopila kiša. Na pojedinim padinama se, zbog snijega, leda i niskih temperatura zraka, tlo destabiliziralo i pojavili su se odroni i klizišta, a odroni i klizišta su napravili velike štete na plažama podno padina, na nekim pašnjačkim površinama, vinogradima i na livadama. No, najveće šteta su nastale na plažama. Plaže su pomorsko dobro i na njima se ništa ne smije raditi. Međutim, klizanje tla i odroni mogu se dogoditi i na ljeto, jer je tlo nestabilno. Zbog toga mnogi smatraju kako bi država trebala dozvoliti izgradnju potpornih zidova na mjestima na kojima ima najviše odrona i klizišta, osobito na predjelu od Vodica do Sv. Marka. Zima je prošla, zasjalo je proljetno sunce, biljni i životinjski svijet se polako oporavlja od posljedica orkanske bure, snijega, leda i ekstremno niskih temperatura zraka. No, tlo se nikada neće oporaviti. Na padinama se pojavljuju nove pukotine, a to je znak pojave novih odrona i klizišta. Posljedice protekle zime još će se dugo vidjeti na otočnom krajoliku.  




    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika