Subota, Studeni 17, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

IZLOŽBA PRADAVNO PAŠKO JEZERO PRESELJENA JE U CRKVU SV. JURJA

AddThis Social Bookmark Button

Izložba Pradavno paško jezero Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba koja je ustupljena Pagu, preseljena je iz Kneževog dvora u galerijski prostor crkve Sv. Jurja jer će Knežev dvor uskoro postati sjedište gradske uprave. Na izložbi Pradavno paško jezero postavljeni su brojni fosili pronađeni u miocenskim naslagama na Crniki.

 

Predstavnici Hrvatskog prirodoslovnog muzeja su posjetili Pag i galerijski prostor crkve Sv. Jurja su ocijenili pogodnim za postavljanje izložbe.
-Za Pag je ta izložba jako vrijedna i privremeno će se postaviti u crkvu Sv. Jurja u kojoj se već godinama održavaju razne izložbe. To nije trajno rješenje, ali za sada je najvažnije da izložba Pradavno paško jezero ostaje u Pagu što će pridonijeti i turističkoj ponudi, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.
Na izložbi Pradavno paško jezero je, uz fosile iz miocenskih naslaga stare oko 18 milijuna godina, postavljen i zub krokodila kojeg su na Crniki pronašli kineski paleontolozi.

Pronalazak zuba krokodila posebno je značajan jer dokazuje kako su uz školjkaše i razne biljke u miocenskom jezeru živjele i velike životinje. Na Crniki je pronađena velika količina pougljenjenih miocenskih biljaka, ali i slojevi vulkanske prašine. Geološko-paleontološki odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja će nastaviti istraživanja i prikupljanje fosilnih ostataka na Crniki, a izložba će se upotpunjavati novim pronalascima. Kako navode u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, prvi znanstveni podaci o fosilnim ostacima u ugljenonosnim naslagama na Pagu potječu od austrijskih geologa i paleontologa.  Novijim istraživanjima znanstvenika iz Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u miocenskim naslagama Crnike prikupljen je bogati fosilni materijal, a plaža Crnika je postala jedno od najznačajnijih paleontoloških nalazišta u Hrvatskoj jer su pronađeni mnogobrojni fosilizirani organizmi, brojne ljušture puževa i školjaka, ostaci riba i krokodila, ostaci karboniziranog bilja, te rijetki ostaci malih sisavaca. Crnika je od svjetskog značenja zbog pronalaska fosila puža roda Valvata, podroda Costovalvata, jedinog za sada poznatog fosiliziranog oblika tog puža. Uz to, Crnika je jedini lokalitet na području hrvatskog priobalja i otoka s izloženim naslagama miocenske starosti. Dosadašnjim istraživanjima je utvrđeno kako je na području današnjeg otoka Paga prije 18 milijuna godina bilo kopno na kojem je postojalo jezero oko kojeg je rasla šuma. Šuma je zatrpavala jezero i nastala je močvara s bujnom vegetacijom. Močvara je prestala postojati, a od stabala je nastajao ugljen. Uz hrvatske, na plaži Crnika istraživanja su provodili i paleontolozi iz Kine, SAD i drugih zemalja.

Ministarstvo kulture je, na temelju svega što je pronađeno na Crniki, donijelo Rješenje o preventivnoj zaštiti Crnike kao posebnog geološko-paleontološkog rezervata. Na postavljanju izložbe Pradavno paško jezero radili su brojni stručnjaci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Koncepciju izložbe izradili su Dražen Japundžić i Katarina Krizmanić, stručni suradnici bili su Zlata Jurišić-Polsak i Jeronim Bulić, koordinator je bio Nenad Jandrić, a izložbu su izradili Maja Nikin Šimić, Neven Šimić, Branko Jalžić, Nives Borčić, Krešimir Krizmanić i Zoran Cuković.

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika