Utorak, Studeni 20, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

DILEME: JE LI PAG DOBIO NAZIV PO RIJEČI PAGUS (SELO) ILI PO RIJEČI PEGE (IZVOR)?

AddThis Social Bookmark Button

Stara latinska poslovica kaže kako je ime znak što se u slučaju gradova često pokazuje istinitim jer ime otkriva na koji je način ili zbog čega neki grad nastao. Pag je, kako je prihvaćeno u znanstvenoj zajednici, nastao u 10. stoljeću, a u 13. stoljeću je, nakon propasti Kisse, postao upravno i gospodarsko središte otoka.

Povjesničari navode kako je Pag dobio ime od latinske riječi pagus što znači selo. Takvu tvrdnju je u knjizi „Pag“ iz 1953. godine iznio i prof. dr. Mate Suić koji je, kao arheolog, velik dio svojeg znanstvenog rada posvetio Pagu. Općenito je prihvaćeno kako je Pag u 10. stoljeću bio selo. Međutim, prihvaćanje takvog objašnjenja dovodi do paradoksa kojeg nije lako objasniti. Ako je Pag dobio naziv po imenici pagus, selo, to znači da nije imao nikakav naziv. Selo je, naime, skupna imenica. Kada se u nazivu nekog mjesta koristi imenica selo, redovito je povezana s pridjevom kao na primjer u nazivu Dugo selo. Ukoliko je Pag dobio naziv po imenici selo, pitanje je kako ga se moglo razlikovati od ostalih sela na otoku, bez obzira što su sva sela imala nazive. Marko Lauro Ruić (1736.-1808.) bio je doktor civilnog i kanonskog prava, paški bilježnik, kotarski sudac, povjesničar i autor najopsežnijeg djela o povijesti Paga. Smatrao je kako je Pag dobio naziv po grčkoj riječi pege što znači izvor. To se povezuje s izvorom koji je postojao na mjestu na kojem je nastao Pag. Izvor i danas postoji i jedan je od najstarijih dokumentiranih izvora u Europi. Pag je uz to golem rezervoar vode koja izvire na mnogim mjestima, posebice na obalnom dijelu. Prema Ruiću, naziv Pag bi u slobodnijem prijevodu značio Vodice, kako se i danas naziva jedan dio Paga.

No, povjesničari to ne prihvaćaju što je neobično jer su bez pogovora prihvatili sve njegove druge navode o Pagu. Razlog zbog kojeg se odbacuje mogućnost da je Pag dobio naziv po grčkoj riječi pege je u stavu da Pag nije imao dodira s grčkom kulturom, te stoga nije ni mogao dobiti naziv po grčkoj riječi. No, dvojbi ipak ima.
-Moguće je da Pag nije dobio naziv po latinskoj riječi pagus, međutim, vjerojatno nije dobio naziv ni po grčkoj riječi pege. Potrebna je istraživati kako bi se utvrdilo po čemu je Pag doista dobio ime, rekla je prof. dr. Marija Zaninović Rumora na predavanju o rimskim nazivima na otoku Pagu.
Najnovija arheološka istraživanja pokazuju kako je otok Pag bio povezan sa starom Grčkom. U uvali Caska je pronađen nadgrobni spomenik s natpisom grčkog porijekla. Po tome se može pretpostaviti kako su na Pagu neki Grci umrli, a ako su na Pagu umrli, bilo bi logično pretpostaviti kako su neki od njih na Pagu i živjeli. No, još nešto upućuje na zaključak kako Pag ipak nije morao dobiti ime po latinskoj riječi pagus. Rimljani su na Pagu vladali do 7. stoljeća. Imena otočnih mjesta nastalih nakon odlaska Rimljana su uglavnom slavenskog porijekla. Primjerice, Miškovići, Smokvica, Stara Vas, Dinjiška, Gorica. Pag je nastao tri stoljeća nakon odlaska Rimljana, a ipak je, tvrdi se, dobio naziv po latinskoj imenici. Na Pagu imena s latinskim korijenima imaju Novalja, Caska i Povljana i to nije čudno. Caska je slavenski naziv za Kissu, grad koji je nastao u doba Rima, a Novalja je nastala kao luka Kisse i zvala se Navalia. Prof. Petar Skok navodi kako je Povljana dobila naziv od latinskog imena Paulus koji je u Povljani imao posjed i Povljana je „Paulova zemlja“. Naselja Povljana, Novalja i Caska, odnosno Kissa su nastala u doba Rima i prirodno je što imaju latinske nazive. No, Pag je, tvrde povjesničari, nastao u 10. stoljeću, u doba hrvatskih narodnih vladara i zbog toga je nejasno zašto bi dobio naziv po latinskoj riječi. No, zašto bi u 10. stoljeću Pag dobio naziv po grčkoj riječi pege? Bilo bi logično da je dobio naziv po riječi slavenskog porijekla. No, nije i zbog toga se pojavljuju razne pretpostavke o porijeklu imena Paga, a što je povezano i s raspravama o tome kada je Pag doista nastao. Moglo bi se pretpostaviti kako je nastao znatno prije 10. stoljeća, ali za to nema dokaza. Arheološkim istraživanjima u Starom gradu, mjestu na kojem se Pag nalazio od 10. do 15. stoljeća otkriveni su nalazi iz Srednjeg vijeka. Ništa ne upućuje na zaključak kako je na tom mjestu i prije 10. stoljeća postojalo naselje. Ipak, tragovi megalitskih struktura koje se nalaze južno od Starog grada daju naslutiti kako je na mjestu na kojem je u 10. stoljeću nastao Pag postojalo znatno starije naselje od kojeg je Pag naslijedio ne samo temelje već i naziv. No, da bi se to dokazalo ili opovrgnulo potrebno je istražiti južni dio arheološkog područja Stari grad.

 

Josip Portada

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika