Četvrtak, Studeni 22, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

VRIJEME PRIPUSTA OVACA NA OTOKU PAGU-OVAN PRENOSI GENETSKI KOD PAŠKE OVCE

AddThis Social Bookmark Button

U raspravama o ovčarstvu na otoku Pagu redovito se spominju paška ovca i janjad, ali se vrlo rijetko spominju ovnovi premda je njihovo značenje u reproduktivnom procesu iznimno veliko. Na Pagu ima oko 30. 000 ovaca i oko 1. 500 ovnova, odnosno prosječno na 25 ovaca dolazi jedan ovan.

-Ovan je iznimno važan jer prenosi gene na svoje potomke, a njegova uloga je važna i u selekciji ovaca u smislu povećanja mliječnosti paške ovce, navodi dr. Boro Mioč s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Uz to, ovan je za stado važniji od ovce jer zahvaljujući jednom ovnu samo u jednoj godini se ojanji između 50 i 60 janjadi, dok ovca tijekom života ojanji od 10 do 12 janjadi. Nekada su ovčari ostavljali ovnove snažne građe, a osobito su se cijenili ovnovi s velikim i jakim rogovima, no to se promijenilo.
-Izgled ovna više nije presudan, već je presudna kvaliteta njegove majke i kćeri u smislu davanja mlijeka što se posebno ispituje i na taj način se radi selekcija, odnosno odabiru se najbolji ovnovi koji svoje karakteristike prenose na potomke, navodi dr. Boro Mioč.
Otočni ovčari često međusobno posuđuju ovnove, odnosno jedan ovan se određeno vrijeme nalazi u jednom stadu, a jedno vrijeme u drugom stadu. Za to postoji i znanstveno opravdanje.
-Ovan smije ostati u jednom stadu najviše do dvije godine jer nakon toga može doći do degenerativnih procesa s obzirom da dolazi do kontakta ovna s neposrednim srodnicima. Jedna od posljedica degenerativnog procesa su papiga usta kod ovaca. U takvom slučaju ovca ima dulju donju usnu od gornje i to joj onemogućava normalno hranjenje, navodi dr. Mioč.
Dr. Mioč navodi kako se na Pagu 1871. godine križala pramenka i merino ovca zbog dobivanja veće količine vune koja se u to vrijeme dobro prodavala. Od mješanca pramenke i merino ovce nastala je paška ovca.
-Istraživanjem je dokazano kako je paška ovca specifična i njezin genetski materijal nije podudaran ni s pramenkom ni s merino ovcom, a to znači da je s vremenom na Pagu nastala posebna ovca i samo se mlijeko takve, paške ovce smije koristiti za proizvodnju paškog sira, navodi dr. Mioč.
Upravo kako bi se sačuvao genetski kod paške ovce, na Pag se ne smiju dovoditi ovnovi druge pasmine. U vrijeme dok se ovca uzgajala zbog vune, imalo je smisla birati najveće ovnove s jakim runom. No, posljednjih desetak godina ovca se uzgaja zbog proizvodnje mlijeka i od tada se ovnovi biraju prema svojstvima majke, odnosno kćeri kao potomaka ovna. Prati se mliječnost ovaca i ukoliko ona zadovoljava, ovan se ostavlja. Paški ovčari kažu kako ovan pojede pet puta više hrane od ovce, a kako ih na otoku ima oko 1. 500 pojedu hrane kao 7. 500 ovaca. Istovremeno, od njih nema zarade jer ne daju mlijeko. No, ovnovi su iznimno važni kao nositelji genetskog koda paške ovce.
Na Pagu postoje četiri sirane i svaka otkupljuje ovčje mlijeko. Zbog toga su se u otočnom ovčarstvu dogodile velike promjene. Ovčari veći dio mlijeka prodaju siranama, a tek manji dio ostavljaju za proizvodnju paškog sira.
-Zarada od prodaje paškog sira je veća nego od prodaje mlijeka, ali je prodaja mlijeka sigurnija i u tome nema rizika. Zbog toga sam prestao raditi paški sir i mlijeko prodajem. To je manja, ali puno sigurnija zarada, kaže jedan paški ovčar koji se među prvima na Pagu prestao s proizvodnjom paškog sira.
Uloga ovna u promjenama koje se događaju u otočnom ovčarstvu je presudna jer se upravo preko ovnova radi selekcija, a bez selekcije ovnova ne bi bilo ni stabilne proizvodnje ovčjeg mlijeka.

 

                                                         

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika