Utorak, Studeni 20, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

KANAL PAG-KOŠLJUN: PRIOPĆENJE I ISPRAVAK HRVATSKOG HIDROGRAFSKOG INSTITUTA IZ SPLITA

AddThis Social Bookmark Button

Dana 28. svibnja 2011. portal PagPress, a što su bez provjere prenijele neke dnevne novine i potom televizijske i radijske postaje, objavio je priopćenje za javnost četiri paške udruge o Studiji utjecaja na okoliš kanala Pag-Košljun. Priopćenje za javnost od početka obiluje neistinama i svjesnim dezinformacijama o dokumentu koji autori priopćenja nikad vidjeli!

Stoga od Vas tražimo da odmah tj. bez odlaganja sukladno člancima 40.,41. i 42. Zakona o medijima RH objavite ovaj ispravak na portalu PagPressa.

Istina jest da je predstavnicima udruga i novinarima prvi puta u dosadašnjoj praksi obrane studija utjecaja omogućeno prisustvovanje  prvoj sjednici državnog povjerenstva.

Dorada a ne odbacivanje studije

Na toj sjednici studija nije niti pala, niti prošla, već je dan primjereni rok da se studija u određenim poglavljima doradi. U pauzama obrađivači su pristojno komunicirali s udrugama i novinarima te im  pojašnjavali što je učinjeno.

U priopćenju udruga kaže se da je studija dobila katastrofalne ocjene.

To je notorna neistina.

Svaki član komisije tek je dobio zadatak da dostavi pismene primjedbe na studiju, a diskusije su bile umjerene i korektne. Ovakvim načinom razmišljanja moglo bi se komentirati da su i sve dosadašnje studije utjecaja izrađene od 1991. godine  u Republici Hrvatskoj pale, jer su poslane na doradu!

Tijekom rasprave niti jedan član državne komisije nije izjavio da je studija u cjelini neprihvatljiva.

Dalje se  neargumentirano tvrdi da se radi o neozbiljnoj studiji.

Istina je da je studiju izradilo zajedno  14 eminentnih tvrtki i 48 izrađivača specijalista za pojedino područje.

Ovako velikim i multidisciplinarnim timom koordinirao je Hrvatski hidrografski institut na način da je svako područje detaljno i posebno obrađeno.

Dorada a ne odbacivanje studije

Ono što je potrebno jest dopuniti  studiju podacima koje su iskusni članovi komisije predložili u vidu dorađivanja studije.

''Stručni komentari'' udruga  u priopćenju,koji se odnose na kopanje kamena, nasipanje, neusklađenosti i sl. nastali su na  temelju samo sažetka  prezentacije na kojoj su prikazani samo temeljni utjecaji na okoliš.

To je  kao tema studije detaljno razrađeno, a obzirom da studija kao takova do konačne inačice ne može postati javni dokument, nije jasno kako su nastali ili mogli nastati?

Kako oni ,koji su ih pisali,znaju i bez studije da je loša ?

Zar zato što ne zadovoljava njihove razmišljanja i interese?

Prisiljeni tužiti

U predzadnjem pasusu priopćenja navodi se  ''da je studija puna pogrešaka, lažiranih podataka, nestručne i paušalne terminologije''.

Zbog ovakve ''stručne ocjene''  Hrvatski hidrografski institut je prisiljen tužiti portal Pagpress  i ostale medije koji bez provjere objavljuju ovakve neistine , kao i same udruge sa zahtjevom da navedu gdje se to nalazi u Studiji utjecaja, koja usput rečeno još nije ugledala svjetlo dana osim u rukama imenovanih članova komisije.

 A od njih smo dobili uvjeravanja da nije proslijeđena javnosti jer se radi o dokumentu u izradi.

Riječ je o dorečenom dokumentu

Na osnovi ''nedorečenosti'' iz studije, izjavljujemo da je Studija utjecaja kanala Pag- Košljun“ i te kako dorečen dokument, koji će nakon dorade izazvati kontroverze u javnosti ne zbog loše obrade, već nemogućnosti da se neka od predloženih rješenja kroz hrvatsku pravnu regulativu i realiziraju.

 Zato je i odobreno da se studija kao takova dovrši i tek onda vidi koliko je projekt kanala Pag- Košljun zahvat koji je moguće realizirati kao koristan zahvat za Pag i njegove stanovnike prvenstveno, ali i cijelu RH, sve uz mogućnost minimalnih negativnih efekata na okoliš.

Minimalna društvena korist – više od 600 milijuna kuna

U ovoj studiji i u sadašnjoj fazi postignuta je ravnoteža štete i koristi, te je čak i uz djelomično poznate faktore,nedvojbeno utvrđena minimalna inkrementalna korist lokalnoj zajednici od preko 600 milijuna kuna, koja,kad budu dobiveni konačni parametri za projekt od države  prelazi milijardu kuna.

I na kraju, treba li svaki razvojni projekt odbiti jer se javljaju nekorektni i bezobzirni protivnici projekta?

 Naša obveza je bila da realno istražimo i predstavimo utjecaje na okoliš nastale iz ovog projekta, kao i štete i koristi koje on može donijeti. A jednako tako smo mišljenja da lokalna zajednica treba donijeti odluku da li se radi o projektu koji je za nju prihvatljiv ili nije, te odrediti svoj put razvoja u tom ili nekom drugom pravcu.

Nema razloga da bilo tko paušalno i neargumentirano ocjenjuje  stručnost nekog posla , koji nije imao priliku niti pročitati, s vlastitim poimanjem da  sve što njemu iz osobnih interesa ne odgovara ,ne smije odgovarati niti ostaloj tihoj većini na Pagu, a još manje je razloga da se to prenosi u širu javnost bez da se čuje riječ samih stručnjaka te Hidrografskog instituta kao,ponavljamo još jednom,koordinatora cjelokupnog istraživačkog i izvedbenog  dijela.

 

Ravnatelj  

 

docent  dr.Zvonko Gržetić,v.r.

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika