Ponedjeljak, Studeni 19, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

PRIOPĆENJE ČETIRI UDRUGE O STUDIJI UTJECAJA NA OKOLIŠ KANALA: HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT JE DOBIO MILIJUN KUNA, A STUDIJA NIJE PROŠLA

AddThis Social Bookmark Button

Na Prvoj sjednici Savjetodavnog stručnog povjerenstva za ocjenu utjecaja na okoliš kanala Pag – Košljun Studija koju je izradio Hrvatski hidrografski institut iz Splita doživjela je žestoke i brojne kritike stručnjaka koje je teško i nabrojati. Zelena lista, „Eko Zadar“, Udruga Pažana „Cvit soli“, Udruga iznajmljivača soba i apartmana i „Bataja“ izdali su priopćenje za javnost u kojem demantiraju navode iz nekih medija kako je studija utjecaja na okoliš „prošla“.

 

„Demantiramo  izjave u nekim medijima da je studija utjecaja na okoliš „prošla“ i da zahvat  ima minimalne utjecaje na okoliš. G. Gržetić u ime izrađivača Studije Hidrografskog instituta je prezentirao članovima komisije i zainteresiranoj javnosti da zahvat ima minimalne utjecaje, a za to je Hidrografski institut plaćen od  nositelja zahvata tvrtke „Moreuz“, preko 1 000 000 kuna. Za te novce naravno da se sve može napisati, pa i to da jedan takav zahvat u prirodi koji dijeli otok na dva dijela i nasipava 200 000 m2 mora nema baš nikakav utjecaj na prirodu, ljude, Solanu, Siranu,spomeničku baštinu, zdravlje ljudi, turizam, stočarstvo, ribarstvo. Po Studiji Hidrografskog instituta će se čak i natalitet u Pagu povećati zahvaljujući  prokopu kanala, a mi iz Paga ćemo u Zadar ići kaićima i brodicama  jer je to bolja prometna povezanost nego ići autima kao što smo do sada.

Studija utjecaja na okoliš je dobila katastrofalne ocjene od strane članova komisije i kao takva je neprihvatljiva.

Studiju je izradio Hidrografski institut iz Splita. Mislili smo da to jedna respektabilna firma koja drži do svog ugleda i očekivali vjerodostojne podatke i ozbiljno obrađenu studiju utjecaja na okoliš. No nakon prezentacije studije naša očekivanja o ozbiljnom pristupu prema problematici probijanja kanala su iznevjerena.

Svih 800-tinjak stranica Studije se može svesti u par rečenica. Kanal je zapravo kamenolom ogromnog kapaciteta (preko 5 000 000 m3 kamena). Po Zakonu o rudarstvu taj kamen pripada  Republici Hrvatskoj. Ono što su htjeli prikazati u ime investitora u Studiji je da se radi o kanalu, a da sav taj kamen bi bio nekakav nus produkt pri probijanju kanala kojeg bi oni eto morali prodati, jer bi skladištenje ili deponiranje koštalo jako, jako puno. Jedino su u Studiji zaboravili napisati da taj kamen kojeg bi „morali „prodati jer je to najjeftinija varijanta da ga se riješe nije od onoga koji kopa kanal , već je vlasništvo RH i da zarade u tom slučaju nema. Benefit studija u ovom slučaju pada.

Pri vađenju kamena javlja se i otpad čije deponiranje bi dosta koštalo. U Studiji su taj problem riješili nasipavanjem 200 000 m2  mora protivno Prostornom planu grada Paga i Županijskom prostornom planu. Benefit studija je rekla da ako nema nasipavanja nema i zarade. Ines Merćep, dipl.ing.arh. kao član komisije iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na samom početku rada komisije je izjavila u ime Uprave za prostorno uređenje MZOPUG-a da ovo nasipavanje nije u skladu s prostornim planovima. Mi smo zbog neusklađenosti zahvata sa prostorno planskom dokumentacijom tražili obustavu postupka 12. svibnja 2011. jer je to prethodno pitanje, na što još nismo dobili odgovor.

Na tih 200 000 m2  nasipanog mora bi niknuli  apartmani čiji obuhvat bi bio  1.8 puta veći od sadašnjeg grada Paga opet protivno prostornim planovima . To su potvrdili članovi komisije Nives Kozulić, dipl.ing.arh. iz Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije i Joško Matić, dipl.iur. iz Upravnog odjela za prostorno uređenje , zaštitu okoliša i komunalne poslove iz Zadarske županije.

Rad komisije je trajao par sati i  niti jedan član nije izrazio pozitivno mišljenje u svojoj domeni o Studiji.

 O trajnom uništenju krajolika, vizure otoka i spomeničkoj baštini je govorila gđa. Gordana Goldstain, konzervatorica, koja je između ostalog rekla da u Studiji piše da bi ovaj zahvat destabilizirao  spomeničku baštinu magazine soli i  uništio podvodne ostatke Starog grada.

Nažalost  Studija je bila puna pogrešaka, lažiranih podataka, nestručne  i paušalne  terminologije što bi izrađivači Studije trebali u nekom roku popraviti, te takvu poboljšanu dati opet članovima komisije na ocjenu. Također Studija nije obradila dosta pitanja koja su joj bila zadana u Uputi o izradi Studije.

Stekli smo dojam da je sama Studija obimna (oko 800-tinjak stranica) da odvrati ljude od čitanja, jer ono što je u njoj nije dalo odgovore na mnoga pitanja. Jedno od takvih pitanja je kako se može kompletna benefit studija bazirati  na vlasništvu RH (kamen, more) i to kao takvo ignorirati i prikazivati kao vlasništvo „investitora“. Zarada „investitora se „zasniva na prodaji kamena za kojeg se zaboravlja da nije vlasništvo „investitora“ i nasipavanju mora  koje je također vlasništvo RH, a Studija ga tretira kao „investitorovo“ i to kao građevinsko zemljište.

Nedorečeno je i ostalo pitanje čiji bi bio kanal ako se prokopa i tko bi ubirao novce za prolaz kanalom.

Puno nedorečenosti za tako velike novce kojima je plaćena Studija.

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika