Srijeda, Studeni 21, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

RAZGOVOR: JOSIP ZUBOVIĆ PIPE, NAČELNIK OPĆINE KOLAN

AddThis Social Bookmark Button

Josip Zubović Pipe na čelu je Općine Kolan od njenog osnutka 2003. godine. Kao načelnik Općine Kolan ustrajan je u ostvarenju razvojnih projekata i u osam godina od kada se Kolan odvojio od Grada Paga postignut je velik napredak u gospodarstvu, osobito u razvoju infrastrukture, u turizmu i ovčarstvu. No, pred Općinom su brojni projekti koji trebaju omogućiti kvalitetniji život stanovnika Kolana.

-Općina Kolan je osnovana prije točno osam godina. Možete li se ukratko vratiti u ono vrijeme 2003. godine i dati pregled okolnosti i događanja vezanih uz osnutak Općine Kolan.

-Stvaranje nove samouprave nije nimalo lako i to je bio mukotrpni posao, možemo govoriti o svojevrsnom križnom putu koji svaka sredina, koja se odluči na stvaranje samostalne lokalne samouprave, mora proći. Naravno, osnivanje Općine Kolan je ostvarenje sna svih naših Kolanjaca i siguran sam da smo svi zadovoljni što ona kao samostalna jedinica lokalne samouprave ovog trenutka i funkcionira. Dok je prostor sadašnje Općine Kolan bio u sastavu Grada Paga cijeli naš prostor bio je na marginama, znači da život nije bio organiziran onako kako su svojim mukotrpnim radom zasluživali naši Kolanjci. Taj trud im se nije istinski vraćao u smislu povrata sredstava koja su se izvlačila s područja Općine Kolan i slijevala se u Grad Pag. Mogu reći da su svi ljudi koji su bili aktivno uključeni u stvaranje Općine, svi, od Inicijativnog odbora, ali i drugi, napravili puno. Samo kao ilustraciju o složenosti procesa stvaranja Općine Kolan navodim činjenicu da smo u drugoj fazi, tijekom one godine kad smo već dobili Općinu, dvadeset sedam puta bili u Hrvatskom Saboru kako bi se završila borba za našu Općinu. Naravno da su bila podmetanja i sa strane Grada Paga. Kad je Pag trebao dati suglasnost sukladno zakonu da se prostor sadašnje Općine Kolan može izdvojiti iz sastava Grada Paga, oni je nisu htjeli dati. Oni su tu suglasnost dali u trenutku kad je Općina Kolan već bila zakonski definirana i kad je već u Saboru bila i izglasana. Ipak smatram da se sav taj trud isplatio, jer je očigledno da su okolnosti na našem prostoru puno bolje i cjelokupni se život na ovom prostoru značajno poboljšao.

-Koji su najznačajniji događaje i trenuci u razvoju Općine Kolan u zadnjih osam godina?

-Zasigurno ima dosta bitnih trenutaka. Krenimo redom od najvažnijeg, a to je prostorno-planska dokumentacija kao temelj budućeg razvijanja i planiranja, što je važno za buduće generacije, ali i nama samima.U proteklih osam godina napravili smo prostorni plan, povijesno, prvi put, Općine Kolan, UPU Mandre, UPU Kolanjski Gajac, UPU Kolan koji ovih dana treba dobiti sve suglasnosti. Tijekom tog procesa smo odredili niz potreba bitnih za budući turistički, poljoprivredni i gospodarski razvoj te smo ih uključili u okvire te prostorno planske dokumentacije. Istaknuo bih bitan, usudim se reći povijesni korak koji je započet prije dvije godine, izmjera katastra nekretnina na području Općine Kolan za Kolanjsko polje. Po završetku tog procesa imat ćemo imovinsko-pravno uređeno preko devedeset posto prostora Općine Kolan. Već kroz mjesec dana, u travnju, najkasnije svibnju, očekujemo početak izlaganja sa strane suda i katastra, već se radi na pripremi ureda u Kolanu, tako da ćemo kroz godinu do dvije završiti taj oko pet milijuna kuna vrijedan posao. Zaključimo, na taj način će sve parcele dobiti na vrijednosti. Svi znamo koliko znači upisano vlasništvo 1/1, a što dosadašnja praksa povlačenja po sudovima i neuredne katastarske i zemljišne knjige. Još je u infrastrukturnom smislu značajno rješavanje problema vodoopskrbe, pogotovo za naselje Mandre za koje znamo da je tijekom ljetnih mjeseci iznimno posjećeno, bude i deset tisuća ljudi, a još se svi dobro sjećamo velikih problema s vodoopskrbom. I dalje se radi na poboljšanju vodoopskrbe, ali isto tako i na prvoj fazi odvodnje sustava naselja Mandre, na kojoj se radi i ovih dana te će do kraja 2011. godine biti završena i u građevinskom i u financijskom smislu. Zatim za naše stanovništvo vrlo značajno, obzirom na opredijeljenost na poljoprivredu i stočarstvo je kapitalni posao koji je učinjen na uređenju poljskih putova i pristupa parcelama tako da se danas na većinu parcela može doći osobnim vozilima. Učinjeno je puno da se poljski putovi probiju, urede i održavaju. Ne manje značajna su i ulaganja u nerazvrstane ceste, u asfaltiranje ulica, postavljanje javne rasvjete, pa uređenje trga u Kolanu, izgradnja crkve u Mandrima, uređenje plaža, ulaganja u cjelokupnu infrastrukturu funkcioniranja društvenog i kulturnog života, poboljšanje kvalitete života na cijelom našem prostoru. Sve je to postignuto radom ove općinske uprave. Puno toga je dovedeno na jednu visoku razinu, ali i dalje težimo da se ta razina zadrži ili ukoliko je moguća, podigne na najvišu razinu, razinu izvrsnosti.

-Nakon ovog presjeka, recite nam o poljoprivredi, o planu navodnjavanja Kolanjskog polja, kakva je tu situacija, jer to je slijedeći temeljni korak prema boljem razvoju poljoprivrede na našem području.

-Poljoprivreda i stočarstvo su oduvijek bili temeljni način života i opstanka na ovim prostorima. Možemo reći da se je poljodjelstvo u posljednje vrijeme malo zapustilo u odnosu na stočarstvo, obzirom da su ekonomske prilike takve da je isplativije baviti se proizvodnjom sira, janjetine i svega ostaloga vezanog uz ovcu, jer se je bolje moglo prodati. Ipak svi se dobro sjećamo da je Kolanjsko polje bilo prekriveno vinogradima, i tih tri stotine hektara, s kojima baratamo je uvijek bilo prepuno grožđa, konobe su bile pune vina, prošeka, rakije. Mi ćemo projektom navodnjavanja Kolanjskog polja omogućiti stvaranje uvjeta da se Kolanjsko polje opet obrađuje na način na koji to zaslužuje. U ovom trenu završena je prva faza ishođenja lokacijske dozvole. S prvom količinom sredstava, a govorimo o iznosu od 6. 800 000 provesti će se prva faza izgradnje bazena i postavljanje sustava cjevovoda, hidranti i drugo definirano projektom. Nadam se da će to u našim ljudima probuditi želju za kvalitetnijim bavljenjem poljoprivredom jer smo svjesni da poljoprivreda i stočarstvo idu zajedno uz turizam i da će ta naša proizvodnja, povrtlarstvo, ulje, vino i nekih drugih potencijalnih grana uistinu obogatiti, ekološkim i vrhunskim proizvodima naš turizam.

-Ipak ima problema zbog sitnih parcela. Vidite li način za okrupnjavanja parcela na kojima bi bila moguća kvalitetnija proizvodnja?

-O tome je vrlo teško sa sigurnošću nešto reći, jer uistinu sve ovisi o ljudima. Ako se ljudi uspiju dogovoriti oko pokretanja postupka okrupnjivanja parcela onda će biti velike koristi. Mi činimo ono što možemo kroz rad općinske uprave, nastojimo na stvaranju povoljne klime, mislim da uspijevamo u tome, da se treba okrupnjavati, jer se onda lakše baviti s ozbiljnom proizvodnjom. Ako sve ostane ovako usitnjeno, onda će to biti isti problem koji nas je mučio i u prošlosti. Nadam se da će sazrijevanjem svijesti kod ljudi doći do toga da je jedini način opstanka poljoprivrede u procesu okrupnjivanje parcela jer će onda i poljoprivreda biti puno jača i kvalitetnija.

-Vi volite često reći, a to tako i je, da je Kolan središte proizvodnje Paškog sira i svega što se veže uz našu pašku ovcu. Postoje i gospodarski subjekti koji se uspješno bave, prepoznato na svjetskoj razini, tim poslom. Recite nam o suradnji Općine s tim gospodarskim subjektima, ali i o razvoju ovog dijela gospodarstva.

-Kao što uvijek volim isticati, Kolan je kolijevka proizvodnje Paškog sira i značajni gospodarski faktor za cijeli otok Pag. Imamo jednu veću siranu, vlasništvo obitelji Gligora, poznatu po Paškom siru u svjetskim razmjerima i nešto manju, vlasništvo g. Pernjaka te puno manjih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji se također bave ovom značajnom proizvodnjom Paškog sira. Naravno da promocija Paškog sira mora ići prema zaštiti izvornosti i tradicionalne vrijednosti koju ima naš sir. Svi vidimo da je kvaliteta došla do izražaja, a Općina Kolan, sudjeluje stvaranjem preduvjeta za bavljenje svim mogućim djelatnostima, mi smo zaduženi za stvaranje infrastrukturnih temelja i izradu prostorno-planske dokumentacije. Uz to pomažemo tim našim gospodarskim subjektima da sigurno, uz dobru cijenu, koju su oni svojim kvalitetom postigli, plasiraju na tržište sve sireve koji se proizvode u našim siranama i OPG-ima. Vrlo sam ponosan i to rado i svugdje ističem, u zemlji i inozemstvu, da se najbolji ovčji sir na svijetu proizvodi na prostoru Općine Kolan.

-Kakav su planovi za razvoj turizma?

-Svi smo svjesni da su se naši ljudi prije tridesetak godina počeli aktivnije baviti turizmom, prepoznajući ga kao dodatni izvor prihoda koji uz poljoprivredu, ribarstvo, stočarstvo i sve drugo, može poboljšati kvalitetu života i standard na ovim našim prostorima. Od početka to je uključivalo iznajmljivanje apartmana, pansiona, soba i slično, zatim vanpansionsku ponudu u smislu nuđenja domaće hrane i dr. Naravno, uz proširenu ponudu tradicionalne hrane koja je prepoznatljiva za ovo naše područje, smatram da se naš turizam i produženje turističke sezone moraju bazirati na hotelskim kapacitetima. Mi smo u prostorno-planskim dokumentima predvidjeli izgradnju hotela i to visoke kategorije. Isto tako smatramo da bi gradnjom doma za umirovljenike poboljšali poziciju naših stanovnika u visokoj životnoj dobi, te istovremeno dobili novu turističku ponudu, i to, možda, tijekom cijele godine. Isto tako, obzirom na blizinu Zrća, koji je brend ne samo RH već i Europe i svijeta, mislim da bi se neki od naših poduzetnika, a tu bi ga podržali i lokalna samouprava i Turistička zajednica, trebao odvažiti na izgradnju hostela za mlade, koji bi zasigurno u Kolanu poboljšao i broj noćenja i prihod. Moramo težiti stavljanju u funkciju ornitološkog rezervata Kolanjsko blato, za onaj dio ljudi koji uživaju u nedirnutoj prirodi i promatranju ptica.

-U planu je izgradnja poslovno-turističkog centra Mandre te projekt lučice Mandre.

-Priprema projekta izgradnje turističko-poslovnog centra Mandre je u završnoj fazi. Čekamo odgovor nadležnih institucija o načinu provođenja natječaja. Financijska sredstva smo našli. Građevinska dozvola je ishođena i kroz dva tjedna očekujemo raspisivanje natječaja za odabir najboljeg ponuđača, a onda raspisivanje natječaja za najboljeg izvođača radova. Početak radova očekujemo prvog listopada ove godine te završetak objekta do uskrsa slijedeće godine. Nakon toga će taj objekt biti u funkciji i na raspolaganju mještanima i gostima. Lučica Mandre je u ovom trenutku u fazi ishođenja ugovora s Lučkom upravom Zadarske županije, razgovori se vode i ovih dana, te će krenuti i radovima na tom projektu. Financijska je situacija dosta teška, svi znamo da takvi projekti traže velika ulaganja, nadamo se da će kroz koje tri do četiri godine lučica Mandre imati onu svoju pravu funkciju koja je po projektnoj dokumentaciji i zamišljena.

-Vi ste po svojoj nadležnosti i predsjednik TZ Općine Kolan. Kako vidite poziciju i ulogu TZ Kolan-Mandre u razvoju turizma na prostoru Općine Kolan?

-Turistička zajednica je zasigurno vrlo bitan faktor u turizmu određenog područja i direktor Turističke zajednice bi morao jako puno raditi. Ja ću otvoreno ovdje reći, a to sam rekao i na vijeću naše Turističke zajednice da sam nezadovoljan radom TZ cijelo vrijeme otkako postoji Općina Kolan, da, nažalost, nismo našli adekvatnu osobu koja bi kvalitetno radila taj posao, jer TZ nije samo promotor već je i vrlo značajan faktor između ulagača, naših iznajmljivača apartmana, soba, itd. Turistička zajednica mora poticati na kvalitetan razvoj u turističkom smislu, od uređenja mjesta, postavljanje signalizacije, sudjelovanje na raznim manifestacijama, voditi procese obrazovanje naših ljudi, pružanje usluga svim našim turističkim djelatnicima. Ukratko, Turistička zajednica Kolan-Mandre bi morala biti taj značajan pokretač turizma na našem području.

-Općina Kolan ima dosta planova kao što su odvodnja, navodnjavanje, groblje. Riječ je o golemim sredstvima. Kako je to sad moguće nabaviti, naći, stvoriti u ovim vremenima krize, kako to uspijevate riješiti?

-Vrlo je teško. Općina Kolan može biti primjer drugim jedinicama lokalne samouprave. Činjenica je da mi svoju naplatu s našeg prostora naplaćujemo 98.5 %, to je vrlo bitno jer ta sredstva možemo proslijediti i u ove naše projekte o kojima i ovdje govorimo. S druge strane, sve te projekte nominiramo kroz razna ministarstva RH. Tu nailazimo na dobru suradnju jer nam Ministarstva izlaze u susret, ne u tolikoj mjeri koliko mi očekujemo, ali obzirom na krizna vremena, ipak uspješno. Svjesni smo da su danas takva vremena da se ono što se nekad moglo napraviti za godinu-dvije danas treba puno više, ali, moramo raditi i boriti se. Moram reći da ipak imamo stabilnu situaciju. Donijeli smo odluku da nećemo srljati, ulaziti u zaduženja. Bitno je naglasiti, Općina Kolan nema nikakve kredite, u današnje vrijeme to je bitno, nemamo pritisaka u smislu naših dobavljača, svoje obveze uredno podmirujemo i sa stvarno savjesnim pristupom prema radu i financijama uspijevamo riješavati cjelokupnu problematiku nabave sredstava.

-Kakva je situacija s projektima EU-a, predpristupnim fondovima, kohezionim i strukturnim fondovima?

-Odlučili smo stvoriti našu općinsku ekipu koja će raditi projekte za EU. Angažirali smo više visoko obrazovanih osoba te smo započeli s pripremom projekata. S jedne strane osiguravamo edukaciju za izrađivače projekata, a s druge strane pripremamo projektnu dokumentaciju. Na taj način ćemo u Općini dobiti tim za izradu projekata, a u smislu da ne moramo plaćati značajna sredstva konzultantskim kućama. EU u pravilu financira oko 75 %, a 25 % jedinica lokalne samouprave. Obzirom da mi nemamo velika proračunska sredstva na godinu morat ćemo tražiti pomoć sa strane, vjerojatno od HBOR-a koji će nam omogućiti ona sredstva koja smo mi, kao jedinica lokalne samouprave dužni osigurati. Ono što smo već poduzeli, a to je da imamo čistu imovinsko-pravnu situaciju, evo i sa poljskim putovima koje ćemo knjižiti na Općinu Kolan, jer ako nemate sređenu imovinsko-pravnu situaciju onda je badava sve i nema osnove za pojavljivanje na natječajima za fondove.

-Ljudski resursi su iznimno važni. Kako ste zadovoljni po tom pitanju?

-Dosta sam zadovoljan ljudskim resursima naše jedinice lokalne samouprave. Poznato je da smo mi Kolanjci dosta školovani i prirodno nadareni ljudi, tako da sam iznimno zadovoljan. Postoji prostor za proširenje, težimo više i ovisno o financijama, otvarat će se prostor i za proširenje, povećanje broja zaposlenih. To nam je obveza da što više mladih ljudi vratimo, moramo im pripremiti teren za povratak, kako bi se mogli baviti svojim poslom, onim za što su školovani. Cilj svih nas je da što više školovanih i mladih ljudi živi na ovom prostoru, ali svjesni smo toga da obzirom na prostor s kojim upravljamo da se svi neće moći vratiti, neki će tražiti posao u nekim drugim sredinama.

-Kakva je politička perspektiva i budućnost Općine Kolan?

-I ranije dok su na ovom prostoru bili Mjesni odbori ljudi su se znali, u političkom smislu, dobro ponašati u interesu ovog prostora. Politika je pragmatična i u politici se mora tako postaviti, ako nismo pragmatični nećemo moći ni kvalitetno razvijati svoj prostor. Za redovno djelovanje potreban je politički mir u sredini kojom upravljate. Što se tiče otvorenih pitanja u smislu ukidanja nekih općina, županija te ministarstva unutar državne uprave, Općina Kolan, po mojim saznanjima ima vrlo dobru poziciju, obzirom da se dobro nosimo i u financijskom, kulturnom i u povijesnom smislu. Mislim da Općina Kolan ne bi trebala stradati kada dođe do rekonstrukcije svih lokalnih samouprava, jer Općina Kolan je bitna, ne samo radi sebe same već i za sve mještane za koje omogućava solidnu kvalitetu života. A ako bi se, ne daj Bože, Općina Kolan ukinula, mislim da bi život na ovim prostorima nazadovao što bi bilo pogubno za naše stanovništvo.

-Kultura je vrlo bitna, udruge, civilno društvo, to su danas bitne značajke svakodnevnog života.

-Zahvaljujući Općinskoj knjižnici kulturni i društveni život na našem prostoru se značajno popravio proteklih nekoliko godina, a nadam se da će sve više i više ići naprijed. Od raznih manifestacija: Malog karnevala, pokloni za Svetog Nikolu, priredbe koje se događaju, izrada Monografije Općine Kolan, aktiviranje KUD-a Bartul Kašić, klapa Kolanjke, rad Sportske udruge Kolan koja postiže značajne rezultate, DVD Kolan, udruga Suhozid. Možemo biti uglavnom zadovoljni. I svjesni smo, još jedanput napominjem, kad ne bi imali našu lokalnu samoupravu, bez obzira tko s njom upravlja, zasigurno ne bi funkcionirali na način kako sad djelujemo, a imamo i mogućnost sutra još bolje funkcionirati.

-Kako se razvija situacija s granicama Općine Kolan?

-Često je knedla u grlu i loš osjećaj kod čovjeka kad razmišlja o pitanjima vezanim uz granice Općine Kolan. Evo granice su tu gdje jesu. Mi smo, nakon odluke Povjerenstva Vlade RH da nije osnovana žalba Općine Kolan u smislu formiranja granica Općine Kolan i Grada Paga, dali žalbu na to Povjerenstvo. Ovih dana očekujemo odgovor, kakav će biti to je u ovom času upitno, ne bih htio prejudicirati. Po mojim saznanjima nešto će ići, vjerojatno u našu korist, a nešto i u našu štetu, jer granice je teško vratiti, to su teška pitanja, ali bez obzira na sve mislim da se one moraju riješiti i Općina Kolan mora znati čime upravlja i gdje se nalazi. Najgore bi bilo da Općine Kolan nema, a ta trećina prostora, koja nam je, mogu slobodno reći, oteta, po zakonu koji je donesen pod utjecajem Paga. Naše granice se znaju i mi nikad nećemo pristati na ove trenutne granice, bez obzira na odluku Vlade RH ili Sabora. No međutim, biti će vrlo teško, jer, nažalost, u našoj politici se dešava da se odluke donose i pristrano, po nekakvim kriterijima jačega. Znači mi moramo biti u okvirima u kojima jesmo, s našim brojem stanovnika,s teritorijem kojeg trenutno imamo, ali sigurno bi bilo najpogubnije kad bi Općina Kolan izgubila svoj status.

-Kako se vi osobno nosite s tim?

-Vrlo teško se nosim jer sam vrlo često frustriran iz tih razloga što smatramo da su pravda i pravo na našoj strani, a da je stvarnost drugačija i da nam ovo današnje stanje nikako ne pogoduje. Dosta sam uistinu aktivan, vrlo sam često u kontaktima s Ministarstvom uprave, vrlo često iznosim tu svoju frustraciju, bespomoćnost u datom trenutku, ali što je tu je, čovjek mora prihvatiti život kakav je.

 

U suradnji s kolan.hr

Foto:

-naslovna: kolan.hr

-ostale: Josip Portada

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika