Utorak, Studeni 20, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

MAESTRO JURE MARŽIĆ: PEDESET GODINA USPOMENA

AddThis Social Bookmark Button

U sedamdeset šest godina života i pedeset godina bavljenja glazbom, nakon brojnih putovanja i nakon nekoliko tisuća nastupa nakupe se uspomene, fotografije, tekstualni materijali, novinski članci, suveniri s putovanja i u nekom trenutku života se postavi pitanje-što s tim? Paški glazbenik Jure Maržić Smamjak, rođen 1936. godine, došao je na originalnu zamisao i jednu je prostoriju u svojoj kući uredio u mali muzej.

Među raznim slikama, tekstovima i suvenirima ističu se Nagrada Grada Zadra, Nagrada Grada Paga za životno djelo, Zahvalnica Grada Paga za doprinos u kulturi, naslovnice nosača zvuka i privjesci doneseni iz cijelog svijeta.

-Tu sam prostoriju nazvao Spomen glazbena soba i izložio sam sve što govori o mojem pedesetogodišnjem radu. Najstarije su slike iz vremena kada sam svirao u Gradskoj glazbi u Pagu kao učenik šestog i sedmog razreda osnovne škole, a tu je i zahvalnica koju sam dobio jer sam od 1994. do 1996. godine u Gradskoj glazbi Pag radio kao kapelnik. Imam i sliku iz tog razdoblja kada sam s Gradskom glazbom Pag nastupao na paškoj pijaci, navodi Jure Maržić.

Osnovnu školu Jure Maržić je završio u Pagu. U Rijeci je završio osnovnu, a u Zagrebu srednju glazbenu školu. Muzičku akademiju je pohađao u Zagrebu i Splitu. Diplomirao je glazbenu kulturu, a uz to je učio pjevanje i kontrabas. Za vrijeme studija je radio na željeznici u Rijeci, a dvije godine je bio dirigent i glazbenik u Milicijskoj glazbi u Zagrebu.

-Bio sam uporan i vrlo ambiciozan, te radišan, kaže Maržić.

Radni vijek je proveo u Zadru kao profesor u osnovnoj školi.

-U školi sam vodio tamburaški orkestar, radio sam u sjemeništu u Zadru i u glazbenoj školi gdje sam predavao trubu i gitaru. S profesorom Gracinom sam uveo gitaru kao predmet u glazbenu školu koji smo zajedno predavali, navodi Maržić.

Od brojnih nastupa jedan mu je ostao u posebnom sjećanju.

-Na inauguraciji pokojnog nadbiskupa Marijana Oblaka 1969. godine imao sam cjelovečernji program, a u programu je svirao i moj učenik, Oblakov nasljednik, nadbiskup Ivan Prenđa, kaže Maržić.

U Zadru je vodio nekoliko klapa i ansambala. Prva je bila klapa „Jadera“ koju je vodio od 1969. do 1972. godine.

-Do tada su sve klape na repertoaru imale isključivo dalmatinske pjesme, a pjevalo se samo u konobama ili trgovima iz zabave i zbog druženja. Kao voditelj klape uveo sam internacionalni program i prvi smo komercijalizirali nastupe. Nastupali smo po hotelima i drugim ugostiteljskim objektima. Zbog tog novog pristupa klapskom pjevanju imali smo puno pristalica, ali i onih koji su nas kritizirali. Danas je drugačije i sve klape nastupaju kao što smo mi to radili tada, kaže Maržić.

Nakon što se klapa „Jadera“ raspala, s dijelom članova Maržić je osnovao čuveni Ansambl „Donat“ kojeg je vodio od 1972. do 1978. godine. „Donat“ je postigao velik uspjeh.

-Obišli smo gotovo cijelu Europu, a putovali smo u Australiju i SAD. Imali smo brojne turneje u Belgiji. Zahvaljujući nama u Zadar su doputovali prvi turisti iz Belgije, a nakon naših nastupa Zadar se pobratimio s talijanskom pokrajinom Reggio Emilia. Snimili smo nekoliko nosača zvuka. Ansambl „Donat“ i ja kao voditelji smo dobili nagradu Grada Zadra. Današnja klapa „Donat“ je pravni slijednik imena i čuva tradiciju, navodi Maržić.

Neumoran u radu, Maržić je osnovao i od 1978. do 1986. godine vodio ansambl „Punta skala“, a bio je i umjetnički voditelj orkestra u Folklornom ansamblu „Zadar“. Od 1985. do 1987. godine bio je voditelj klape „Nevera“ koja je bila klapa profesionalnih vatrogasaca. Maržić je 1980. godine osnovao klapu „Pag“ koja i danas djeluje.

-Klapa „Pag“ je osnovna zahvaljujući svom prvom predsjedniku Vlatku Vučiću, a od njenog osnutka do danas sam umjetnički voditelj. U klapi se do sada izmijenilo šest generacija, a jedino sam ja ostao od prvog dana do danas, navodi Maržić.

Zanimljivo je da su u klapi „Pag“ u njenim počecima pjevali Georgij Paro, proslavljeni hrvatski kazališni redatelj i Martin Grašo Tono, koji je kasnije postao pjevač u zagrebačkom kazalištu „Komedija“. Uz Maržića, Para i Oštrića članovi klape su bili Ante Kurilić Viola koji je tada imao šesnaest godina i Ivo Festini Kafanjer te dva Zadranina, Šime Bulić i Jadranko Santini koji su bili posuđeni od ansambla „Donat“.

-Nastupili smo na Prvoj smotri primorskih klapa u Senju i postigli smo zapaženi uspjeh, a Pažani su nas dočekali na rivi pa smo zajedno slavili u restoranu „Dubrava“ i na pijaci, kaže Maržić.

Klapa „Pag“ je snimila sedam nosača zvuka i imala je više od tisuću nastupa. Maržić je od 1999. do 2001. vodio i klapu „Povljana“ . Od 1994. godine podučava gitaru, harmoniku i sintesajzer i od njega je glazbenu poduku dobilo preko 500 učenika. Za cjelokupan rad, a posebno za rad na očuvanje paških pučkih napjeva te za knjigu „Paški pučki napjevi“ dobio je Nagradu Grada Paga za životno djelo. U bogato ispunjenom životu je i puno uspomena, a uspomene odzvanjaju sa zidova malog kućnog muzeja glazbenika Jure Maržića i postižu svrhu- nude zadovoljstvo prisjećanja.

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika