Ponedjeljak, Studeni 19, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

ZAŠTO SE NA PAGU NE GRADE HOTELI BEZ KOJIH SE NE MOŽE RAZVIJATI TURIZAM?

AddThis Social Bookmark Button

Na Pagu na kojem je turizam odavno postao središnja gospodarska grana i po prihodima je znatno nadmašio ovčarstvo, solarstvo, poljoprivredu i ribarstvo, ima samo 800 hotelskih ležajeva što turistički djelatnici smatraju kočnicom daljnjeg turističkog razvoja. No, kako se moglo dogoditi da na Pagu, koji je peti po veličini otok na Jadranu, ima tako malo hotelskih ležajeva? Primjerice, susjedni i znatno manji Rab ima gotovo pet tisuća hotelskih ležajeva. Problem je u tome što se u Pagu hoteli nisu gradili kada se to moglo, dakle prije dvadeset i više godina, a u posljednjih dvadeset godina gradnja hotela nije isplativa. Borko Oguić, direktor tvrtke „Meridijan 15“ kaže kako se novi hoteli na Jadranu, pa tako i na Pagu neće graditi dok se ne ispune neki uvjeti koji će osigurati pozivno poslovanje.

Problem gradnje hotela treba promatrati šire i uspoređivati to s onim što se događa u nama konkurentskim zemljama kao što su Turska koja je napravila čudo, Španjolska, Italija ili Grčka,“ navodi Oguić. „U Hrvatskoj turizam nije na prvom mjestu u državnim prioritetima, nije ni na drugom, a dobro bi bilo kada bi bio i na petom, ali ni to nije slučaj. Deklarativno je turizam važan, ali se ništa ne radi kako bi i bio takav. Uz dužno poštovanje ministru turizma i njegovim suradnicima treba reći kako oni koji bi o turizmu trebali odlučivati o stvarnoj problematici znaju malo, a o konkretnom poslovanju ne znaju jer taj posao nikada nisu radili.“

Oguić, kao i drugi otočni hotelijeri, smatra kako je kreditna politika loša, a uz lošu kreditnu politiku, postoje i problemi s parafiskalnim i drugim davanjima koji opterećuju hotele do granice neisplativosti. Svi ističu kako se 2004. i 2005. godine, s programom „Poticaj za uspjeh“ napravio određeni pomak u poticanju malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, ali taj je program zaustavljen kada su na red trebali doći veći hoteli. Međutim, čak i mali hotelijeri i iznajmljivači koji su dobili kredite iz programa „Poticaj za uspjeh“ imaju probleme s otplatom kredita. U banci koja je na području Zadarske županije dale najviše kredita u sklopu programa „Poticaj za uspjeh“ navode kako gotovo svi koji su dobili kredite traže reprogramiranje jer ne mogu plaćati mjesečne obroke.

To nije nimalo čudno,“ kaže Borko Oguić. „Davanja su prevelika, PDV je previsok, a postoje i razni drugi nameti, kao što je na primjer ZAMP. Hotel srednje veličine godišnje treba platiti oko 10 000 eura za ZAMP, a da bi se to platilo hotel mora imati 100 000 eura prihoda. Uz to, veliko su opterećenje komunalna davan ja. Za srednji hotel ta davanja iznose gotovo milijun kuna. S tako velikim financijskim opterećenjima se nitko ne može nositi i dok je tako neće se graditi novi hoteli. Postoje priče da se grade novi hoteli, ali to nije točno jer se radi o rekonstrukciji postojećih.“

Prema prostornoplanskoj dokumentaciji na Pagu se trenutno može graditi dvadesetak hotela, ali nema zainteresiranih investitora.

Onaj tko želi graditi hotel mora kupiti zemljišnu površinu koja je prevelika što u startu povećava troškove gradnje,“ kaže Oguić. „Nadalje, hotel bi trebao biti otvoren najmanje 270 dana u godini, a od toga bi morao biti popunjen najmanje 180 dana kako bi poslovao pozitivno, no u današnjim uvjetima hoteli su popunjeni od 120 do 140 dana i uz taj minus od 40 dana i sva davanja posao s hotelom je neisplativ i gradnja hotela vodi u bankrot.“

Na Pagu se, po svemu sudeći, još dugo neće graditi veći hoteli. Postojeći hotelski kapaciteti su nedovoljni i zbog toga se otočni turizam ne može dalje razvijati i ne mogu se koristiti potencijali koje Pag ima.

PagPress

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika