Ponedjeljak, Prosinac 18, 2017
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

JE LI PAG DOBIO IME PO LATINSKOJ RIJEČI PAGUS ILI PO GRČKOJ RIJEČI PEGE?

AddThis Social Bookmark Button

Marko Lauro Ruić (1736.-1808.), doktor civilnog i kanonskog prava, paški bilježnik, kotarski sudac i povjesničar, autor najopsežnijeg djela o povijesti Paga, smatrao je kako je Pag dobio naziv po grčkoj riječi pege što znači izvor. No, kasniji povjesničari su tu njegovu tvrdnju nazivali naivnom.

Zanimljivo je kako su povjesničari, kao besprijekorno točne, prihvatili druge navode u Ruićevom golemom radu, a uporno su osporavali (i osporavaju) samo tu jednu jedinu. Svaki će znanstvenik reći kako je za bilo kakvu tvrdnju potreban dokaz i to je točno. Znanost se i temelji isključivo na dokazima. No, što dokazuje kako je Pag dobio ime po latinskoj riječi pagus? Uglavnom ništa!

U doba Rima pagus je bio pravni pojam i označavao je najmanju administrativnu jedinicu. Naziv pagus u drugim oblicima, a osobito u obliku pag, je također pravni pojam i koristio se za označavanje „granice udjela u posjedu“. Pravni pojmovi pagus i pag su se pisali malim početnim slovom jer se radi o definiciji područja i posjedovnog statusa, a ne o nazivu nekog konkretnog naselja. U znanstvenoj literaturi se najčešće navodi kako je Pag dobio naziv po latinskoj riječi pagus kako bi se naglasila razlika od castruma Kisse. Takvo objašnjenje ravno je nikakvom objašnjenju. U 10. stoljeću, kada se Pag prvi puta spominje u povijesnim dokumentima, Rima odavno nije bilo. Zašto bi onda Pag dobio ime po latinskoj riječi? Naselja Kissa, Novalja i Povljana su postojala u doba Rima i normalno je što su nazvana latinskim nazivima. No, naselja Vlašići, Miškovići, Stara vas i Vrčići očigledno nisu dobila naziv po nekoj latinskoj riječi. Zašto bi onda Pag dobio naziv po latinskoj riječi?

Dapače, ako bi se prihvatila tvrdnja kako je Pag dobio naziv po latinskoj riječi pagus, prihvatilo bi se i činjenicu kako Pag uopće nije imao ime. Je li takvo što moguće? Da, moguće je. Sva naselja imaju neko ime, a ime naselja i vrsta naselja nisu ni s čim povezani. Vrste naselja određuju se po raznim kriterijima, a uglavnom postoje sela i gradovi. Ako je Pag bio pagus-selo, zašto bi se tako i nazvao? Zašto to selo nije imalo naziv? Postojala su, (i postoje), brojna sela (neki od njih su postali gradovi) kojima je odrednica vrste naselja ukomponirana u naziv. Na primjer, Divoselo, Staroselo, Dugo Selo i slično. Ne postoji selo koje se zove Selo niti grad koji se naziva Grad. Može se samo zamisliti kakva bi zbrka nastala u raznim pravnim dokumentima, darovnicama, oporukama i slično, da je Pag doista dobio naziv od latinske riječi pagus-selo. Kakvog bi smisla, na primjer, imao opis u nekoj darovnici: „Vinograd se nalazi sa sjeverne strane sela“ ili  „Vinograd se nalazi južno od sela“? U tumačenju darovnice ili oporuke s takvim navodom moralo bi se postaviti  pitanje: Kojeg sela? Davanje naziva doslovno svakom području, uvali, zaljevu, dragi, lokvi, bari, jezeru, a osobito selu i gradu, imalo je dubokog smisla. Na Pagu je katastar uveden 1800. godine i od tada se u javnim ispravama položaj zemljišta (i zgrada) u prostoru određuje brojem zemljišne čestice. No, to tada se položaj u prostoru uglavnom određivao prema nazivima sela i gradova ili po toponimima. Selo bez naziva samo po sebi ne bi imalo nikakvog smisla, kao ni čovjek bez imena.

Selo (pagus) bez imena, je zajednička imenica iz skupine srednjeg roda. Nije, dakle, vlastita imenica. Riječ pege, prevedena na hrvatski jezik, znači izvor, više izvora. U konačnom, od toga je nastala vlastita imenica Vodice. Zanimljivo je što se jedan dio grada Paga i danas naziva Vodice. Nije li to  još jedan dokaz kako je Ruić u pravu? Jedan znanstvenik je, za boravka u Starom gradu, rekao: „U redu, pretpostavimo da Pag nije dobio naziv po riječi pagus. No, u tom slučaju treba pronaći neko drugo rješenje za porijeklo imena Pag.“ Slično je na predavanju u Pagu rekla i jedna povjesničarka. „Pag možda i nije dobio naziv od latinske riječi pagus, ali nije dobio ni po grčkoj riječi pege.“ Nije li moguće povezivanje Paga s antičkom Grčkom zapravo ključan problem u etimološkom tumačenju imenice Pag? Jer, ako bi se prihvatila tvrdnja M. L. Ruića kako je Pag dobio naziv po grčkoj riječi pege moralo bi se prihvatiti i to da je Pag, u jednom povijesnom razdoblju, bio pod utjecajem antičke Grčke ili čak, na neki način, njezin dio. A to je, po svemu sudeći, neprihvatljivo. Stječe se dojam kako nije toliko važno utvrditi kako je Pag dobio naziv, nego je važnije ustvrditi kako Pag nije dobio naziv po grčkoj riječi pege. Ruić, eto, ne smije biti u pravu. Zašto je to tako? Odgovor je jednostavan. Ako bi se prihvatila Ruićeva tvrdnja kako je Pag dobio naziv po grčkoj riječi pege, moralo bi se prihvatiti i to da Pag nije nastao u 10. stoljeću, kako se uporno tvrdi, nego puno ranije. To bi zapravo značilo kako je Pag nastao u doba antičke Grčke. I da su ga utemeljili Grci. Baš kao što navodi Ruić. No, to je već ozbiljno klizak teren kojim se ne smije ili ne želi krenuti...

Josip Portada

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika