Četvrtak, Prosinac 13, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

SENZACIJA: ARHEOLOZI KOD NOVALJE OTKOPALI OSTATKE LUKSUZNE RIMSKE VILE IZ DOBA CEZARA

AddThis Social Bookmark Button

Mnogi partijaneri koji svakoga ljeta pohode klubove na plaži Zrće kod Novalje, sigurno ne znaju da se nedaleko od destinacija njihovih neobuzdanih zabava nalaze ostaci luksuznih rimskih vila u kojima se prije nekoliko tisuća godina živjelo i zabavljalo možda i puno bolje od današnjih vremena.

Na brdu Košljun kod Novalje, na uzvišenju poviše Caske na putu prema Žigljenu, već tri godine traju arheološka istraživanja koja predvodi dr. sc. Smiljan Gluščević s Arheološkog muzeja u Zadru. Još su antički pisci spominjali Cissu za koju se dugo vremena mislilo da je današnja Caska. Riječ je o predrimskom naselju u čijem okruženju je pronađena keramika nekoliko stotina godina starija i od samih Rimljana.

 

Na tom je brdašcu u rimskom razdoblju napravljeno naselje za koje se vjeruje da je upravo mitska Cissa po kojoj je moguće i obližnje Caska dobila ime. Cissa je oduvijek spominjana kao važno predrimsko naselje, rimski izvori je spominju kao vrlo značajnu, ali nikad se nije znalo gdje je. Još je prije više od 160 godina Mijat Sabljar iz Narodnog muzeja u Zagrebu obišao nekoliko lokaliteta po Dalmaciji pa tako i Casku i Košljun gdje je skicirao ostatke pet cisterni-bazena za vodu, a uočio je i ostatke mozaika. Bilo je to 1852. godine, nakon čega su ostali sačuvani nacrti u austrijskim mjerama s kratkim opservacijama. 
- Mi smo tamo došli prije tri godine i tragom, ne samo nacrta Mijata Sabljara, već i tragom nekih iskopavanja nekolicine lokalnih momaka na tom mjestu koji su otkrili dijelove jednoga mozaika, istražili detaljno i pronašli prekrasne djelove pravilnog geometrijskog crno-bijelog mozaika, odlično sačuvanog. Konzervirani su zajedno s ostacima pola metra visokih stupova od cigle, što je ukazivalo na to da se radi o nekom luksuznom prostoru. Malo dalje smo iskopali komad profiliranog kamena. Tragom toga počeli smo istraživati i u suradnji s Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani, dvije smo godine radili na strukturnom pregledu tragova zidova na površini. Rezultati su bili fascinantni jer smo, pogotovo na istočnoj strani, dobili mrežu ostataka zidova naselja na Košljunu. Istovremeno smo radili i geofizička istraživanja svojevrsnim „rendgenom za zemlju“ - georadarom, magnetometrom i uređajem za mjerenje električne otpornosti čime se mogu detektirati zidovi u zemlji bez kopanja – kaže dr. Gluščević.

Ove su godine istraživanjima željeli definirati dva prostora, jedan je od njih je niz od pet cesterni koje je Mijat Sabljar nacrtao. Istražili su bazen br. 2. da vide kako je strukturiran. Ti su zidovi cisterni i u grčkom i u rimskom razdoblju rađeni puno čvršće od običnih jer su morali podnijeti veće opterećenje i morali su biti vodonepropusni. Prostor između cisterni također je bio ojačan pa su istraživači željeli otkriti koliko su rimske vodospreme duboke. 
- Došli smo do dubine od 2,5 metra i to sigurno nije kraj, a prema otkopanim dimenzijama može se zaključiti da se radi o bazenima kapaciteta od oko 40 tisuća litara. Voda je vjerojatno dolazila s okolnih krovova, ali ne znamo točno kako. Jedan bazen ima prolaz obložen hidrauličnom nepropusnom žbukom od sitno tucane cigle koji vodi u drugi sustav iznad tog bazena. S tim što smo u zidu jednog bazena našli i otvor koji vodi u bazen br. 3 što znači da su bili spojeni, a to sam prvi put do sada vidio. Voda je bila bitna za funkcioniranje bilo kojeg naselja od prapovijesti do danas i zato je važno bilo dovesti i sačuvati vodu u tom naselju na brdu – ističe dr. Gluščević.

Drugi važan dio istraživanja odnosio se na prostor gdje je prije nekoliko godina pronađen profilirani kamen-rubnjak uz okolni pojas, te se utvrdilo da je to nedvojbeno impluvij – prostor u atriju rimske kuće. Zapravo, radi se o jednom poluotvorenom prostoru koji je bio pokriven, a na krovu je imao jedan kvadratni otvor – kompluvij. Iz tih krovova je kišnica padala u impluvij dubok 30-tak centimetara. Bio je rađen od kamena i imao je nekoliko svrha – ljeti bi se ta plitka voda zagrijavala i isparavala te tako hladila okolne prostore atrija. Iz impluvija je voda otjecala u neki drugi bazen gdje bi se čuvala i vadila po potrebi. 
- Naši smo dva odvojena ulaza u taj prostor atrija, što znači da je tu bila jedna vrlo luksuzna rimska građevina koja je imala atrij, a čiji je dio bio i mozaik sa stupovima, pronađen i konzerviran ranije. Što još imamo na toj uzvisini – ne znamo, niti čemu je služila ta naseobina na Košljunu. U to također nismo sigurni. Jedna od hipoteza je da je to bilo upravno središte vlasti za Casku i Novalju. Naime Košljun, Caska i Novalja bila su tri antička naselja koja su, vjerojatno istovremeno, egzistirala na udaljenosti od svega nekoliko kilometara, poput raznostraničnog trokuta. S Košljuna se vidi dobar dio otoka Kvartnera, preko puta je Lošinj i Cres, dio i Krka, svi zadarski otoci do Dugog otoka, Silbe, Molata, Oliba... Vidi se čitav taj paški zaljev sa Caskom za koju se ne zna je li bila jedna veća vila ili niz vila, a tu je i Stara Novalja koja se isto tako odlično vidi, kao i plodno novaljsko polje u kojemu je pronađeno zidova i mozaika. I u Caskoj se našlo puno zidova, nekropola, dva broda i luka, u Novalji je bila luka, a u Staroj Novalji luka koja je bila od svih vjetrova zaštićena tako da je ta Cissa na košljunu kontrolirala izlaz na tri mora. Zašto su nastale tri jake rimske naseobine na tako malom prostoru, to je još upitno, ali mi smo zadovoljni s tim što smo našli. Tamo bi trebala biti dugogodišnja istraživanja, jer to područje sigurno skriva još zanimljivih nalaza – kaže Gluščević, naglasivši kako je nalazište potencijalno vrlo zanimljivo i - za turizam.

- Ima jako puno zidova koji su sačuvani od metra visine, pa na više. Zadarske su taberne npr. sačuvane na 30-tak centimetara pa nadograđene da bi se dobila jedna bolja vizualizacija, a ovo je vrlo konkretno sačuvano u većoj visini i kad bi sad to konzervirali kroz nekoliko godina istraživanja, to bi moglo postati jedan atraktivan turistički izletnički centar. Postoje iz raznih zračnih snimaka naznake i nekih drugih sadržaja koji su bili karakteristični za jedno takvo rimsko naselje. Košljun sigurno datira iz 1. stoljeća prije Krista, što se podudara s vremenom nastanka okolnih naselja u Caskoj i Novalji, a to je razdoblje Cezara – zaključuje zadarski areholog.

MIŠEL KALAJŽIĆ

VELIKI TURISTIČKI POTENCIJAL

S gradom Novaljom je dogovoreno da se iduće godine ide posebnim programom prema Ministarstvu kulture, kao i znatno većim vlastitim sredstvima. Ono što bi zadarski arheolozi s tim htjeli nastaviti su daljnja istraživanja i površinska konzerviranja zidove koje su našli. 
- Potencijal je zbilja ogroman i u turističkom smislu, u Novalji to znaju. U taj vid turizma treba ulagati. Netko tko je na čelu tog grada i lokalne zajednice treba imati viziju jer to nije hotel koji se sada krene raditi da bi na ljeto imao prve goste, već je to četiri – pet godina rada i ulaganja uz odgovarajući marketing, dodatne projekte biciklističkih staza... Kada bi se uspjelo prezentirati Košljun na takav način, bila bi to svjetska atrakcija na kojoj bi se mogao bazirati dodatni vid turističke ponude. A tko zna što još tamo čeka da to tek otkrijemo – ističe Smiljan Gluščević.

 

 

Prijenos: zadarski.hr

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika