Četvrtak, Studeni 22, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

GRAD PAG I ČIPKARSTVO: OD GALERIJE DO MUZEJA PAŠKE ČIPKE

AddThis Social Bookmark Button

Pag će dobiti Muzej paške čipke, a temelj tog muzeja bit će postav Galerije paške čipke koja je u nadležnosti Društva paških čipkarica „Frane Budak“. Galerijski postav svakog ljeta razgleda na tisuće turista, a uz to se eksponati iz galerije prikazuje na raznim manifestacijama diljem svijeta. Prošle godine prikazani su na Festivalu čipke u Bogovoj u Poljskoj, na Međunarodnom turističkom sajmu u Tokiju u Japanu i na Festivalu čipke u Pieštani u Češkoj.

„Zbog financijskih razloga ne možemo se odazvati na sve pozive za izlaganjem čipke. Sada se pripremamo za izložbu u Solinu koja će se održati u veljači i za Drugi međunarodni festival čipke u Pagu, “ kaže Neda Oros, predsjednica Društva paških čipkarica „Frane Budak“.

Galerija je utemeljena 1997. godine i nalazi se u južnom krilu Kneževog dvora na Trgu Petra Krešimira IV. U njoj je izloženo stotinu vrijednih eksponata, stare čipke, novije čipke većih dimenzija, čipka na narodnoj nošnji te fotografije i dokumentacija o čipkarstvu u Pagu. Galerije je utemeljenja 1998. godine, nedugo nakon utemeljena Društva paških čipkarica „Frane Budak“. Na prvom sastanku Društva iznesena je želja za prezentacijom čipke u nekom javnom prostoru.

„Obratili smo se Gradu i dobili smo prostor na trgu i tako je otvorena Galerija. Grad financira ljetna dežurstva u Galeriji, a nešto novca skupimo od ministarstva, županije, od ulaznica u galeriju i od rabata na prodanu čipku. Taj se novac ulaže u galeriju. Galerija je zamišljena tako da se u njoj prezentira stvaralaštvo čipkarica, te da se skupljaju eksponati za Muzej čipkarstva,“ navodi Neda Oros.

U Društvu paških čipkarica smatraju kako je Galerija od velikog značenja za Pag, posebno nakon što je prošle godine paška čipka uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta. Stavljanje na taj popis najveće je priznanje što ga je paška čipka ikada dobila. Društvo paških čipkarica „Frane Budak“ radi i na zaštiti paške čipke.

„Na internetu se mogu pronaći oglasi za učenje čipke u Zagrebu, paška čipka se prodaje putem interneta, no čipke koje se prodaju na taj način nemaju certifikat jer certifikat ima Društvo paških čipkarica „Frane Budak“, a time i pravo korištenja imena i naziva paške čipke,“ navodi Neda Oros.

Društvo paških čipkarica se, zbog zaštite čipke, obratilo Ministarstvu kulture.

„Čipka mora imati zaštitu jer se kojekakvim nedozvoljenim radnjama šteti paškoj čipki. Mora se odrediti tko i pod kojim uvjetima može provoditi obuku u skladu sa zakonskim propisima, a pored toga treba uvesti red u prodaju čipke. Uz pomoć Grada Paga i Društva paških čipkarica treba napraviti registar čipkarica koje rade za prodaju, napraviti kategorizaciju čipke i izdati registarske brojeve koji bi se zajedno uz certifikat prilagali čipki. Tako označena čipka se može prodavati i na kućnom pragu kako bi se sačuvali običaji,“ navodi Neda Oros.

Neda Oros smatra kako bi u prodaju paške čipke izvan Paga trebala biti uključeno Društvo paških čipkarica ili bi trebalo osnovati zadrugu.

„Izvan Paga se može pronaći paška čipka koja se prodaje po visokoj cijeni, a čipkarica od te cijene dobiva najmanje. Loše je kada čipkarica dobiva malo, Grad koji ulaže u obrazovanje ne dobiva ništa, a onaj koji prodaje ostvaruje veliku zaradu,“ navodi Neda Oros.

Bez čipkarica nema ni paške čipke i zbog toga se od 1994. godine u Srednjoj školi Bartula Kašića održava program obrazovanja odraslih za zanimanje čipkarica.

„Osnivanje škole bio je prijelomni trenutak u razvoju čipkarstva u Pagu, jer su tada čipkarice bile na životnom odmaku, a mlađe se nisu uključivale,“ navodi Neda Oros.

Čipkarska škola utemeljena je nakon što su u Pag 1994. godine došle Vesna Zorić i Nerina Eckhel, kustosice Etnografskog muzeja u Zagrebu kako bi pripremile izložbu paške čipke.

„Posjetile su Srednju školu Bartula Kašića i pitale su nas provodimo li obuku djece vezanu za čipkarstvo. Tada takve obuke nije bilo. Kada su otišle ravnateljica škole Milena Čemeljić i ja smo razgovarale kako bi bilo dobro pokrenuti neku vrstu učenja šivanja paške čipke. Problem je bio u tome što je djecu srednjoškolskog uzrasta teško motivirati za učenje čipke. Ivo Fabijanić Crni je bio u kontaktu s Vesnom Zorić i Nerinom Eckhel i predložio nam je pokretanje učenja čipke. Istog dana je u Srednju školu stiglo pismo Društva hrvatskih intelektualki koje su također htjele potaknuti čipkarsku školu. To je bila sudbina, sve se to događalo u toku ta dva, tri dana,“ navodi Neda Oros.

Radilo se užurbano i pripremljena dokumentacija je predana Ministarstvu prosvjete koje je odobrilo program obrazovanja odraslih za zanimanje čipkarica. To je bio prvi program u Hrvatskoj za obrazovanje odraslih. Škola je počela s radom u jesen 1994. godine i do sada je stotinu pedeset čipkarica svih uzrasta steklo zvanje čipkarica. Tako se u Pagu nastavlja tradicija čipkarstva, a Muzej paške čipke bit će podsjetnik na bogatu povijest paške čipke i na pokoljenja paških čipkarica koje su održale tradiciju čipkarstva dugu pet stoljeća.

 

Galerija: Cvijet kamena-Paška čipka

urednik@pagpress.com

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika