Nedjelja, Prosinac 16, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

PROF. DR. SC. ANAMARIJA KURILIĆ JE U KNEŽEVOM DVORU ODRŽALA PREDAVANJE O POMORSKOM PROMETOVANJU U STAROM VIJEKU

AddThis Social Bookmark Button

U organizaciji Centra za kulturu i informacije Pag, u velikoj dvorani Kneževog dvora prof. dr. sc. Anamarija Kurilić s Filozofskog fakulteta u Zadru je održala predavanje na temu „Putovati se mora...s Pag na kopno i natrag u starom viijeku“. U izuzetno zanimljivom predavanju, prof. dr. Sc.  Anamarija Kurilić je iznijela niz pojedinosti  o pomorskom prometovanju na Pagu kroz stoljeća. Od brojnih navoda izdvajamo sljedeće:

 

-prije 1, 8 milijuna godina otok Pag je bio dio kopna

 

-otok Pag je nastao prije oko 10. 000 godina kada se podigla razina mora. Od tada stanovnici otoka Paga koriste brodove kako bi dolazili do kopna.

-u predrimskog razdoblčju, na Pagu su živjeli Libirni koji su bili vrlo dobri moreplovci. U to vrijeme središnja mjesta na otoku Pagu su bila Košljun u uvali Caska i Gradina kod naselja Smokvica

-u doba Rima otok Pag je bio važan za pristajanje brodova i nalazi se na jednoj od rimsih pomorskih karti.  U to vrijeme je poseban značaj imala uvala Caska (Cissa) koja je imala tri luke, a jedna od njih je bila Novalja.

-iz rimskog doba, u uvali Caska je pronađen šivani brod (oko 1. stoljeća nove ere)

-na otoku Pagu su pronađene tri starobizanstke utvrde ( 6. st.), iz dobar cara Justinijana, što svjedoči o važnosti otoka Paga za kontrolu pomorskog prometa u to doba

-na jednoj karti iz 16. stoljeća grad Pag je prikazan s kulama i bedemima, a u pozadini, u Velebitskom kanalu, je prikazana bitka s uskocima

-akvatorij otoka Paga nije dovoljno istražen i poznato je samo nekoliko mjesta na kojima se nalaze potopljeni brodovi, među ostalim to je  rt Kristofor

-u moru kod otočića Maun je pronađena grčka amfora, što svjedoči kako su grčki pomorci imali trgovačke veze sa stanovništvom otoka Paga

-u Velebitskom kanalu je pronađeno oko stotinu rimskih amfora

„Otok Pag nije najveći na Jadranu, ali je najrazvedeniji i ima velik broj uvala i lučica i posve sigurno su stari moreplovci sve te uvale koristili kao zaklon, međutim, to još treba istražiti. Pozvala bih sve stanovnike Paga da jave ako nešto pronađu, kako bi pomogli i arheolozima i povjesničarima u istraživanju prošlosti otoka Paga. Nedavno sam čula kako je u Starom gradu pronađena veća količina rimskih i grčkih novčića, ali o tome nitko nije javio stručnjacima. Često me  pitaju zbog čega ne govorim o Pagu u grčkom i rimskom dobu, međutim, o tome nema nalaza. Veliki poovjesničar Marko Lauro Ruić je u osamnaestom stoljeću pisao o grobovima i rimskim kovanicama koji su pronađeni na predjelu Zamet, južno od Starog grada,  ali tamo se još nije istraživalo. Upravo zbog toga bih molila one koji nešto pronađu da nam to jave, mogu se javiti i meni jer sam uvijek spremna na suradnju, rekla je prof. dr. sc. Anamarija Kurilić.

Prof. dr. sc. Anamarija Kurilić je diplomirala arheologiju i talijanski jezik s književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani je 1995. godine stekla stupanj magistra znanosti, a 2000. godine je na Filozofskom fakultetu u Zadru stekla naslov doktora znanosti. Na Sveučilištu u Zadru radi od 1992. godine. Sudjelovala je u brojnim arheološkim istraživanjima, objavila je niz članaka u stručnim i znanstvenim časopisima, sudjelovala je na znanstvenim skupovima, a zajedno s mr. Ivom Oštarićem je prošle godine objavila knjigu „Arheološka karta otoka Paga“.

 

 

Josip Portada/Pag-Press

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika