Ponedjeljak, Travanj 23, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

U PUNOJ, VELIKOJ DVORANI KNEŽEVOG DVORA MR. DON DARIO TIČIĆ ODRŽAO PREDAVANJE O KORIZMI I VELIKOM TJEDNU

AddThis Social Bookmark Button

U organizaciji Centra za kulturu i informacije Pag, u velikoj dvorani Kneževog dvora u Pagu mr. don Dario Tičić, tajnik zadarskog nadbiskupa msgr. Želimira Puljića, je održao predavanje na temu „Korizma, Veliki tjedan, između teologije i prakse“. Dvorana je bila prepuna, što se u Pagu nije dogodilo niti na jednom sličnom predavanju. Brojne Paškinje i Pažani su došli poslušati don Daria Tičića, ali i pokazati mu kako su uz njega u njegovoj borbi za istinom, na što je primoran nakon teških i lažnih optužbi.

Dolazak don Daria Tičića u veliku dvoranu Kneževog dvora publika je popratila velikim pljeskom. Nakon predavanja mnogi su mu prišli, rukovali se s njim i izrazili mu podršku. Vidno dirnut, don Dario je svima zahvalio.

-Bili ste uz mene i uz moju obitelj kada je bilo najteže i hvala vam na tome, rekao je don Dario Tičić. -U Zadru će me sigurno pitati koliko je bilo ljudi na predavanju, a ja ću reći, bilo je ljudi do mosta.

Predavanje don Daria Tičića bilo je izuzetno zanimljivo, poučno, izneseno na jednostavan i svima razumljiv način. Donosimo veći dio predavanja kojeg je don Dario Tičić često dopunjavao prepričavajući razne zanimljive pojedinosti o svojim iskustvima za vrijeme korizme i Uskrsa i o običajima u Pagu i Paškoj župi.

O počecima i korijenima korizme, teologija

Samo ime korizma dolazi od broja 40. quaranta, četrdeset dana od Čiste Srijede, Pepelnice do poslijepodneva Velikog Četvrtka. To su dani najozbiljniji u cijeloj crkvenoj liturgijskoj godini. Prve naznake preduskrsnog vremena, nalazimo već u IV. st.  na istoku, a na zapadu se javlja krajem istog stoljeća. Općenito se radilo o općeprihvaćenoj pojavi koja će se razvijati kroz kroz dugi niz stoljeća, ali uvijek u istoj formi. Pokornički značaj korizme nalazimo već u II. stoljeću, iako ona još kao takva nije oformljenja. Post i pokora općenito, upućivali su na javne grešnike, koji su se pripremali za obred pomirenja na Veliki Četvrtak ujutro, kao i priprava odraslih, po etapama, na krštenju u Vazmenoj noći. Pokornički karakter korizme je opće prihvaćen pojam, te nam gotovo svima to prvo na pamet pada kada čujemo tu riječ. Točka po kojoj se ravna datum početka korizme, kao i svega u liturgijskoj godini, jest Vazam, Pasha, Uskrs, koji se slavi na prvi proljetni uštap nakon 21.III. To je središnji događaj naše vjere i iz Uskrsa izlazi sva naša snaga, svaki naš rast u vjeri, jer da Krist nije uskrsnuo, uzaludna bi bila naša vjera, kako reče Pavao. Korizma počima Pepelnicom, Čistom srijedom. Redaju se korizmene nedjelje, njih šest. Svaka nedjelja ima različit tekst Sv. Pisma, konkretno Evanđelje. Različite teme uvode vjernike u Kristovo Otajstvo, biće, kao i nas same, pripravlja na naše pridruživanje Njemu.

Prva nedjelja spominje Krista koji je napastovan od Sotone. Istaknuto je Njegovo čovještvo. Druga nam Ga nedjelja već predstavlja u slavi preobraženja, njega kako Boga. Treća nedjelja, Krist je nad vodom Jakovljeva zdenca, Te nudi svoju vodu kako izvor života. Četvrta nedjelja, Krist je svjetlost koja otvara, ne samo oči u glavi nego i one u duši. Ozdravlja slijepca od rođenja! Na petu nedjelju Krist budi Lazara od mrtvih, kad je ovaj već bio zaudarao, te se Krist pokazao kao gospodar života i smrti, a na šestu, Maslinsku ili Cvjetnu, on sam ide svome kraju, pa slušamo izvještaj o Muci. II.Vatikanski sabor, u svom dokumentu SC 109., govori o korizmi koja ima dvostruki karakter, priprema za krštenje, ne samo onih koji se krste nego i sviju vjernika koji obnavljaju svoju vjeru, preko pokorničkog čina, boljeg i redovitijeg slušanja ili čitanja Božje riječi, u pojačanoj osobnoj molitvi kao i u tzv. Liturgijskim katehezama, pobožnostima, npr. Put Križa ili tome slično, kao i u djelima ljubavi. Najveći je zapravo naglasak na osobnoj obnovi i popravku, jer nekako se i priroda budi u to vrijeme, pa nas i to izvana nuka da učinimo nešto i za sebe u najboljem smislu riječi. Nitko poradi toga ne može ostati ravnodušan. Ono što postaje duboki i ozbiljan ton korizmi je zapravo naše vjerničko poniranje u Kristovo Pashalno otajstvo smti i uskrsnuća. Sudjelujući u patnjama sudjelujemo također i u Njegovoj proslavi. Postajemo mu slični i na najbolji se mogući način ostvarujemo kao kršćani. Najgori, makar na Veliki petak,  postanu svjesni da nekome pripadaju i da moraju uzvratiti poštovanje i ljubav makar na taj dan, pa bilo to i poljubac liku Kristovu, koji se na taj dan posebno časti.

O krštenju kao ključnom kodu korizme i crkvenosti

Već sam na početku naglasio važnost i karakter korizme kao vremena priprave na krštenje. Ona ima taj karakter na kojega se savršeno naslanja ovaj pokornički vid. Nekada u staro doba, a to je i danas znakovito, posipanje pepela, na početku korizme, započimao bi pokornički put svih javnih grešnika. Od IX. stoljeća, kada se napustila praksa javnih pokora, prokazivanja i trpljenja, kada se počelo ispovijedati grijehe na uho, a što je bila početna praksa u sjevernoj Europi, zadržao se taj jak pokornički pečat korizme koji je vodio do obnove duha. Bez obzira što smo svi davno kršteni, Crkva nam pruža ovo korizmeno vrijeme kao šansu popravka i poboljšanja našeg odnosa prema Bogu i ljudima oko sebe. To naše krštenje dobiva moć koja bi nas trebala mijenjati i preobražavati u nove ljude. Svjesni smo dubokog jaza u nama samima između onoga što želimo kao i onoga što nam se  nameće, što ne želeći činimo, te nas to udara po glavi i ne da nam naprijed. Ne znam da li smo toga svjesni, ali naš unutarnji čovjek, ili gradi ili narušava mistično tijelo Kristovo koje je Crkva. Crkva je uskrsna zajednica živoga Boga. Krist nije legenda ili utopijska utjeha za beznadne tisuće. On je živ u svojoj Crkvi, ali onoliko koliko je živ u vlastitim udovima, a to smo mi sami. Po krštenju smo ušli u zajednicui vjernih, ali tu „člansku knjižicu“ treba obnavljati našim vlastitim angažmanom u poboljšanu odnosa prema Bogu i čovjeku. Sve dobro gradi taj odnos, ali i razgrađuje ono suprotno. Zato nam je korizma „dodatna nastava i ispit popravni“ u našem vjerničkom životu, a aspekti krštenja i pokore, dodatni bonusi u našem poboljšanju vjerničkog života. Molitva, post i djela ljubavi, trebali bi nam biti put ka tom u najboljem ostvarenju- biti bolji ljudi i kršćani. Krščanski je život u svom svome najdubljem smislu taj, kojega vodi upravo ova pashalna dinamika.

O Velikom tjednu, Svetoj sedmici, Haebdimada sancti

Ako je Veliki tjedan kruna korizme, onda je Sv. Trodnevlje muke, smrti i Usksnuća, dragocjeno biserje na njenom vijencu. On se razvio kao posadašnjenje, uprizorenje, upoviješćenje, događaja Kristove muke, smrti i uskrsnuća. Za takvo nešto, nema boljega mjesta na zemlji, nego tamo gdje se to stvarno dogodilo-Jeruzalem! Prvi su kršćani, bogatim liturgijskim slavljima, koji su se postupno razvijali, zapravo „uprizoravali“ Kristov posljednji tjedan života u smrtnom tijelu. Uvijek je bilo bogatih koji su putovali, tako je u IV. stoljeću putovala stanovita hodočasnica Egerija ili Eterija.

Ono što je u Jeruzalemu doživjela, zapisala je u svome hodočasničkom putopisu Itinerariumu. Zahvaljujući njenim zapisima, znamo da su prvi kršćani, sedmicu dana prije Vazma odlazili na Maslinsku goru, pjevali psalme, čitali evanđeoske izvještaje o Kristovom mesijanskom ulasku u Jeruzalem, te kako oni prvi onoga dana, s granama stabala, palmi, maslina ili što im  je prvo došlo pod ruku, pjevajući su ulazili u Jeruzalem. Uskrs se kao i svugdje, uvijek u Pagu najsvečanije slavio i slavi. To je najveća tajna naše vjere, nije legenda, nego snaga našega života koji s nama ravna u jadima svakodnevnih križeva. Da nema nade uskrsnuća i da je život samo Veliki petak, pregorka i presuzna bi bila ova naša dolina života. Zato s pouzdanjem u Gospodina, koji je prvi prošao kroz vrata Smrti i otvorio dveri Uskrsnuća, svima nazivam i od srca čestitam, već sada, kako su klicali u starini, naši kanonici zborne crkve,  Surrexit Dominus vere, alleluia, alleluia! Uskrsnu Isus doista ! Aleluja, aleluja!

 

 

Josip Portada/Pag-Press

 


    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika