Četvrtak, Srpanj 19, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

IZ PAŠKE PROŠLOSTI: NOVINSKI RAZGOVOR IZ 1956. GODINE S MATOM PORTADOM, PREDSJEDNIKOM NO OPĆINE PAG

AddThis Social Bookmark Button

Mate Portada je postao čelnik paške općine u jednom od najtežih razdoblja paške povijesti. Neposredno prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata iz Paga se iselio velik broj stanovnika, među kojima je bilo mladih radnika, stručnjaka, intelektualaca općenito, trgovaca, brodara, pripadnika plemićkih obitelji, gradskih i državnih službenika, učitelja.  Razdbolje od 1945. do 1953. godine bilo je, prema svim pokazateljima, razdoblje najvećeg siromaštva u Pagu. Nedostajalo je doslovno svega, od kruha, mesa i voća do konca za šivanje čipke.

Mladi su odlazili u vojsku kako bi bili sigurni da će imati jedan topli obrok dnevno. Čipkarice su od vune izrađivale razne odjevne predmete koje su prodavale ili mijenjale za hranu. Ribari, ovčari i vinogradari su jedva preživljavali. U takvim okolnostima, s malim brojem pismenog stanovništva i malim brojem radnika mlađe životne dobi, Pag je trebao nastaviti život, što je bilo izuzetno teško. U razgovoru kojeg donosimo, Mate Portada navodi kako će se u Pagu obnoviti proizvodnja vermuta i prošeka u nekadašnjem pogonu plemićke obitelji Mirković. Ta je proizvodnja donosila veliku dobit vlasnicima, a osiguravala je dobre plaće radnicima i dobru zaradu vinogradarima.

Međutim, projekt nije uspio jer u Pagu nije bilo stručnjaka potrebnih za obnovu proizvodnog pogona. Kao  predsjednik NO Pag (s ovlastima koje su bile nešto veće nego današnjih  gradonačelnika) Mate Portada je svoje političko djelovanje usmjerio u tri velika projekta: razvoj poljoprivrede i ovčarstva, razvoj turizma i izgradnju prometnica, osobito povezivanje otoka s kopnom. I u tome je uspio. Okupio je grupu ljudi koji su stajali iza dogovorenih projekata i poslova, a u Pag je doveo i nekoliko stručnjaka koji su najviše pomogli u utemeljenju Turističkog ureda i u izradi planova za izgradnju ugostiteljskih objekata. Sa svojim suradnicima je pokrenuo Poljoprivrednu zadrugu (danas „Paška sirana“), utemeljio je Turistički ured, pokrenuo je izgradnju ugostiteljskih objekata i dugoročno planirao izgradnju velikog hotela, a velik je njegov doprinos u izgradnji Paškog mosta. S predsjednikom SFRJ Josipom Brozom Titom sreo se i razgovarao najmanje dva puta. Nažalost, nema pisanih dokaza da je Mate Portada bio Titov gost na brodu „Galeb“, kao ni dokaza da su upravo tom prigodom dogovorene pojedinosti oko izgradnje Paškog mosta. No, to se nesporno dogodilo. Mate Portada je umro  mlad i nije doživio otvaranje Paškog mosta i hotela „Bellevue“. Prema brojnim izvorima, Mate Portada je bio omiljen među stanovništvom Paga, ali je svejedno u svojem radu nailazio na goleme prepreke i na podmetanja, no bio je ustrajan i nije odustajao od svojih ciljeva. Mate Portada je bio prvi  čelnik paške općine koji je shvatio važnost obilježavanja pojedinih događaja iz paške prošlosti (npr. organizirao je proslavu 500 godina od utemeljenja grada Paga), shvatio je značenje publicistike (potakao je izdavanje knjige M. Suića „Pag“), a osobito je dobro shvatio značenje i ulogu medija i s medijima je vrlo dobro surađivao.

 

Razgovor s Matom Portadom vođen je 1956. godine, u vrijeme kada su se gospodarske prilike u Pagu znatno poboljšale u odnosu na razdoblje od 1945. do 1953. godine. Razgovor je vodio Josip Šmit.

 

Razgovor s predsjednikom Narodnog odbora općine Pag

PAŠKI VIDICI

Općina Pag jedna je od rjeđih u zadarskom kotaru, koja ne živi na dotacijama, nego ima osiguranu ekonomsku podlogu za samostalan razvoj. To me je ponukalo, da upitam predsjednika Narodnog odbora općine Pag druga Matu Portada, u čemu zapravo leži osnovica ekonomske samostalnosti paške komune?

Drug Portada je odgovorio: „Prije svega- mali broj stanovništva. Imamo svega oko 6 000 stanovnika u cijeloj općini. A s druge strane razvijena je privredna djelatnost nešto jačeg opsega, tako da su svi stanovnici, sposobni za rad, uključeni u privredu. Imamo jako poduzeće-Solanu „Pag“. Razvijeno je vinogradarstvo, koje daje godišnje oko 250 do 300 vagona vina, te oko 20 vagona rakije. Imamo oko 22 000 grla ovaca sa proizvodnjom od nekih 100. 000 kilograma sira i 17. 000 kg vune. Nacionalni dohodak od povrtlarskih kultura i drugih grana poljoprivrede iznosi blizu 40 milijuna dinara godišnje. Radi ilustracije spomenut ću vam, da imamo učešća u dobiti poljoprivrednih zadruga u Pagu, Povljanama i Kolanu, koje su sve aktivne. U njihovoj dobiti općina sudjeluje  sa oko 25 posto.“

-A turizam? Imate li prihoda od turizma i kako se on zapravo razvija? –zapitao sam dalje.

„Turizam nam godišnje donosi u raznim vidovima dva do tri milijuna dinara čistog prihoda. Tu dolaze u obzir boravišne takse, zarada ugostiteljskih poduzeća i tome slično.

Treće pitanje je glasilo:

-Kakve su, po vašem mišljenju, druže predsjedniče, perspektive za daljnji razvoj paške komune?

Dok je pripremao odgovor, drug Portada se najprije malo zamislio, popravio ovratnik na kaputu i zatim počeo polako obrazlagati:

„Jedno od najvažnijih pitanja u daljnjem razvoju jest izgradnja vinarskog podruma za preradu grožđa i doradu vina. Sirovinska baza je odlična za proizvodnju grožđa, pa sada treba postići i to, da bi odgovarala i prerada. Paška žutica-to je poznato paško vino-treba da postiže sve bolju kvalitetu, a to će biti moguće samo izgradnjom velikog podruma, vjerojatno u sastavu Poljoprivredne zadruge, gdje bi se dorađivalo vino. Usput treba osposobiti i manji pogon za proizvodnju vermuta i prošeka. Neka postrojenja već postoje od bivše tvornice braće Mirković, treba ih samo popraviti ili dopuniti novim strojevima. Tu bi se usput mogle konzervirati i rajčice, jer na Pagu odgovaraju klimatski uvjeti za sadnju veće količine rajčica. Investicje za takva postrojenja bile bi minimalne, tako da se sve ovo, što sam nabrojio, može postići vlastitim sredstvima u našoj općini. Osim toga Poljoprivredna zadruga u Pagu angažira se na sadnji novih vinograda na visokim terenima, koji su izloženi suncu. Ondje su nekada, ranije, postojali vinogradi, ali su iza rata ti teren bili napušteni. Povećanje stočnog fonda također je u planu u Poljoprivrednim zadrugama Pag i Kolan. Predviđa se, da će stočarske farme paške zadruge imati za tri godine oko 8 000 komada ovaca što predstavlja jednu trećinu cjelokupnog stočnog fonda naše općine, ili 80 posto današnjeg stočnog fonda u samom Pagu.“

Nakon male stanke predsjednik Portada je nastavio:

„Također je u planu proširenje solane i preseljenje bazena za kristalizaciju, povećanje kapaciteta i tako redom. Govori se i o nabavci strojeva za pakovanje soli u kartonske kutije. No o tome neka vam radije govore u solani. Još riječ-dvije o turizmu i ugostiteljstvu. Ukupni kapacitet u Pagu iznosi oko 800 noćenja, dakle uzevši u obzir i kućnu radinost i društvene objekte. Za narednih nekoliko godina na namjeravamo povećavati taj kapacitet, barem ne u socijalističkom sektoru. Ali postoje drugi planovi u razvoju turizma. Tako će trebati za naredne tri godine otvoriti još koji ugostiteljski objekt, i to restauraciju, kavanu i mliječni restoran. Ti bi objekti radili uglavnom samo tokom sezone, kao što je i sada slučaj sa dva objekta u Pagu. Na području zanatstva također se pružaju izvjesne perspektive. Namjeravamo otvoriti nekoliko zanatskih radionica u socijalističkom sektoru kao kovačku, stolarsku i građevnu grupu.“

Nisam prestajao s pitanjima. Zanimalo me dalje da li su u dosadašnjim radovima bili angažirani svi društveni elementi, te da li će u izvršavanju narednih planova ti elementi također doći do izražaja. Da nisu to možda samo slova na papiru, koja se pišu u općini i koja nitko ne izvršava? Predsjednik paške općine dao je i na to odgovor.

„Zborovi birača ne održavaju se doduše baš tako često, kako bi trebali, no kada se održavaju, učešće birača je prilično veliko, i to ne samo u Pagu nego u svm selima naše općine. Na zborovima birača je uočeno pravilno tretiranje izvjesnih problema. Birači vrlo rado sudjeluju u diskusiji i u donošenju zaključaka. S obzirom na takav  interes birača priznajem da bi Narodni odbor trebao češće sazivati zborove birača. Ostali organi društvenog upravljanja u našoj općini polako ali sigurno kreću naprijed. Za razliku od prije, kada su se sjednice  Narodnog odbora općine dobrim dijelom iskorištavale samo za pretresanje ličnih problema, danas odbornici tretiraju opće probleme, probleme, koji su od općeg interesa za općinu ili pojedino mjesto. Osbito je dobar rad  savjeta. Prije svega treba spomenuti Savjet za prosvjetu i kulturu koji se redovito sastaje i koji je dobro savladao cjelokupnu problematiku na terenu. Također je sve bolji rad radničkih savjeta u poduzećima i upravnih odbora u poljoprivrednim zadrugama. Oni su se dobro snašli u svojoj problematici, ali je potrebno, da se češće održavaju seminari, naročito s članovima upravnih odbora poljoprivrednih zadruga, gdje se osjeća namjera pojedinaca, da se upravni odbori koriste za zaštitu individualnih interesa. Socijalistički sazvez radnog naroda trebao bi također da češće održava svoje sastanke, koji su inače dobro posjećeni, te da na njima pretresa i lokalnu privrednu problematiku. U tome je doduše do sada bilo izvjesnih propusta, ali s obzirom, da su naši ljudi zainteresirani gotovo za sve oblike društvenog upravljanja, bilo u privredi ili u vlasti, treba iskoristiti upravo tu zainteresiranost i još više ih uključiti u društveno upravljanje“-zaključio je svoje izlaganje drug Mate Portada.

 

Pag-Press

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika