Nedjelja, Prosinac 16, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

TURIZAM I PROMJENE: U PAGU JE 1935. GODINE IZGRAĐEN VODOVOD KOJIM SU SE KUĆANSTVA OPSKRBLJIVALA KVALITETNOM VODOM

AddThis Social Bookmark Button

Pag je oduvijek bio bogat vodom. Imao je velik broj izvora, osobito na obalnom području i na plažama, a i danas ima tri jezera, Velo blato, Malo blato i Kolanjsko blato. Zbog svega toga Pažani nisu imali teškoća u vodoopskrbi. U gradu Pagu svaki je kvartir imao po jedan glavni bunar. Glavni bunari bili su na početku Katina, kod moščira, kod kule Skrivanat, na Trgu Sv. Jurja, kod Muraje i na središnjem trgu.

 

Bunare su imale i obiteljske kuće, a najčešće su se nalazili u dvorištu, no nerijetko su se bunari nalazili i u konobama. Zbog golemih količina vode Pag je od ostalih otoka drugačiji po raslinju što se, dolazeći na Pag s mora, dobro vidi. Na primjer, na Pagu obilato raste trska, a trska uspijeva samo na područjima koja su bogata vodom. Na jednoj staroj karti Paga, iz 16. stoljeća, trske su posebno naznačene i to na današnjem području Golije. Upravo je trska pomorcima, a posebno gusarima u davnim vremenima bila znak kako su naišli na područje na kojem će sigurno pronaći izvor pitke vode. Danas, kada je svježa voda uvijek na raspolaganju, teško je zamisliti kako su radosni pomorci i gusari bili kada bi naišli na svježu, pitku vodu. Na brodu su, naime, pili ustajalu vodu koja se držala u bačvama. Do 1929. godine bunari i izvori su bili dovoljni i za piće i za sve za što voda uopće može trebati.

Međutim, 1929. godine u Pagu se počeo razvijati turizam. U kratko vrijeme izgrađena su tri hotela, restoran s plesnom terasom, uređena je plaža Prosika i ljeti je potreba za vodom bila veća od uobičajene. To je jedan od razloga zbog čega se u Pagu počelo s planiranjem izgradnje vodovoda. Drugi razlog je državni plan istrebljenja komaraca malaričara. Komarci malaričari množili su se uz potoke, bare, lokve i na otočnim jezerima. Premda se u Pagu za uništenje komaraca nikada nije koristio otrov već su na Pag donesene solinarke i gambuzije, vrste riba koje se hrane ličinkama komaraca malaričara, taj je državni plan značajno utjecao na planiranje izgradnje vodovoda. Procijenjeno je kako će se vodu iz vodovoda lakše održavati čistom i dobrom za piće. Nakon tri godine priprema u Pagu je 1935. godine izgrađen vodovod. Za vodoopskrbu Paga koristio se izvor Mirožići koji se nalazi sjeveroistočno od grada Paga. Mirožići su bili najbolje rješenje zbog toga što se nalaze na uzvisini (korištenje slobodnog pada) i zbog vrlo kvalitetne vode. S izvora Mirožići voda se uzimala stoljećima. Svečano otvaranje vodovoda u Pagu popraćeno je u ondašnjim novinama. Nakon izgradnje vodovoda, Pag je prvi puta dobio vodu koja je dolazila iz vodovodnih cijevi i špina. Prva špina napravljena je na središnjem trgu (pjaca), a druga na bunaru na početku Katina. U Pagu je bilo desetak špina. Izuzetno dobro izgrađen, paški vodovod je bio uzor  mnogim drugim graditeljima vodovoda. Desetljećima nakon izgradnje vodovoda, na šahtovima i na pojedinim cijevima se nalazila oznaka „Vodovod 1935.“. Pri uređenju središnjeg trga pronađene su cijevi s natpisima iz 1935. godine. Izvor Mirožići u kasnijim godinama nije bio dovoljan za opskrbu vodom svih domaćinstava u Pagu, a i vodovod se širio na okolna mjesta. Izgrađen je novi vodovod i novo vodocrpilište na jezeru Velo blato pokraj Povljane. No, stari vodovod ( s izvora Mirožići) je i dalje radio. Sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća postavljene su podmorske cijevi i Pag od tada dobiva vodu i s kopna. No, i tada se koristio izvor Mirožići i vodovod iz 1935. godine, kao što se koristi i danas. Stari bunari na javnim mjestima su srušeni i uništeni. Neki od njih su bili izrazito lijepi, međutim, šezdesetih godina prošlog stoljeća, iz nepoznatih razloga bunare se počelo uništavati. Nije ostao niti jedan. Među posljednjima su ostali bunar na trgu Sv. Jurja i špina na središnjem trgu. Bunari su bili dio povijesti Paga, svjedoci vremena i načina života u Pagu i nikome nisu mogli smetati, no ipak su srušeni. Posebno je šteta što su uništeni vrlo lijep bunar s pumpom na Katinama i špina na središnjem  trgu. Protivno onome što se ponekad navodi, bunari nisu uništeni zbog vodovoda već zbog nečijeg stava kako su bunari Pagu nepotrebni. Prema izvješću Državne komisije iz 1925. godine Pag je imao najviše bunara od svih mjesta na Jadranu. Bunari su postali prošlost. No, prvi vodovod je odolio vremenu. Odolio je vremenu i izvor Mirožići koji još postoji i iz njega se još uvijek crpi voda. Treba se nadati da će se netko jednom sjetiti izvoru Mirožići i starom vodovodu odati dužno priznanje i zaštititi ga. Nažalost, sudeći prema postojećim planovima prostornog uređenja Paga, izvor Mirožići je u ozbiljnoj opasnosti od  uništenja i potpunog nestanka. Kao i mnogo toga drugog što je nekada u Pagu značilo život.

 

 

Josip Portada/Pag-Press

 

 

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika