Premda se često smatra kako se turizam na Jadranskoj obali počeo razvijati koncem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog  stoljeća, barem što se Paga  tiče, to nije tako. U Pagu se  turizam pojavio prvih godina  20. stoljeća. Prvim turistima u Pagu mogu se smatrati lovci koje su ugošćivale  paške plemićke obitelji.

Nakon njih počeli su dolaziti lutajući fotografi, pustolovi, pripadnici višeg srednjeg sloja iz  zapadnoeuropskih zemalja  koji su u otkrivali u to vrijeme egzotična područja rubnog dijela Austro-Ugarske Monarhije. No nakon Drugog svjetskog rata turizam je, nakon  nacionalizacije hotela i restorana, te zbog općih geopolitičkih prilika, potpuno  nestao.

Vrijednu bilješku o  počecima turizma u Pagu poslije Drugog svjetskog rata donosi prof. Mate Suić u knjizi  "Pag" iz 1953. godine.

"Turizam, a s njim u vezi i  ugostiteljstvo, tek je posljednjih godina počeo prelaziti  okvire skromnih početaka, ali  je u tako kratkom razdoblju i  na tome mnogo učinjeno, pogotovo ako se ima u vidu da je  ova grana privrede u Pagu do  nedavno bila potpuno zapostavljena, iako za nju ovdje  ima odličnih uvjeta. Pag ima  sve prirodne uvjete za razvoj  turizma, naročito odličnu  plažu, odgovarajuću klimu,  vodu i drugo", navodi Mate  Suić.
Suić navodi da u Pagu djeluje jedan ugostiteljski objekt  s dvadeset soba, restoranom i  baštom. Privatnici su mogli  smjestiti oko stotinu gostiju, a  Suić navodi da gradska uprava  planira izgradnju hotela.
Tako je to bilo poslije Drugog svjetskog rata. No, znatno  prije u Pagu su ljetne večeri  bile obilježene glazbom, plesom, mnoštvom turista i nizom ljetnih programa. Na  plaži Prosika bile su dobro  uređene kabine za presvlačenje i držanje stvari, iznajmljivale su se ležaljke, suncobrani, čamci za veslanje i  jedrilice. Poput većine  otočana, Pažani nisu skloni  brzo i lako prihvaćati novine i  promjene, no začudo, turizam  su brzo prihvatili. O tome  svjedoči i izbor za miss Paga za  miss Kraljevine koji je održan  1931. godine. Za miss Paga izabrana je  Lenka Sabalić o kojoj je objavljen veliki članak u magazinu "Svijet". Lenka Sabalić  je bila prva miss Paga i imala  je priliku napraviti veliku karijeru, no vratila se u Pag i  život je provela u ulici Bartula  Kašića. Potjecala je iz izrazito  tradicionalne obitelji, a njeno  sudjelovanje na izboru za miss  pokazuje da se blagonaklono  gledalo na sve ono što je turizam donosio u Pag. U prvom  turističkom prospektu Paga iz  1929. godine spominje se dobro uređen Grand Hotel, a u  turističkom prospektu iz 1936.  godine spominju se tri hotela,  hotel - restaurant "Rakamarić", hotel "Velebit" i hotel  "Jure Paro". U razdoblju od  1930. do 1937. godine cijena  pansiona iznosila je 49 dinara,  a to je uključivalo stan i hranu,  odnosno zajutrak, ručak i  večeru za četiri do pet osoba.
Zanimljivo je da je u to  vrijeme boravak gostiju u Pagu bio znatno bolje organiziran nego danas. Naime, u  cijenu sobe bila je uračunata  kupališna pristojba, taksa boravka, posluga, taksa za kupališnu kabinu i ležaljke na  plaži Prosika. Zanimljiv je opis Paga u starim turističkim prospektima: "Veoma lijepa priroda privlači goste i pozivlje ih  na lijepe šetnje, kakvih imade  u izobilju. Izleti morem i kopnom su jedinstveni. S južne  strane mjesta nalazi se lijepa  borova šumica, do koje se dolazi šetnjom, dok je sa sjeverne strane isto takva šumica, do koje se prilazi čamcem. Bogat ribolov je slobodan, a zdravi  sport jedrenja i  veslanja pruža  svakome ugodnu  razonodu", navodi se u turističkom prospektu  Paga iz 1936. godine.
Plaža Prosika  se opisuje kao  plićina posuta  najfinijim pijeskom.
"Paška plaža sa  svojom prirodnom ljepotom  spada među prve  plaže na Jadranu", navodi se u  prospektu.
U jednom od prospekata se  navodi da se gosti mogu dobro  zabavljati. Kao primjer dobre  zabave spominje se kafana  "Jadran" u kojoj se svakodnevno priređuju vesele plesne  zabave i jadranske noći. Razvoj turizma zaustavio je Drugi  svjetski rat. Hoteli i restorani  su prestali s radom, a o plaži  Prosika nitko nije brinuo. Nakon Drugog svjetskog rata prvi gosti su u Pag počeli dolaziti sredinom pedesetih godina, a 1968. godine je izgrađen hotel "Bellewue" sa  370 ležajeva. Do 1970. godine  broj posjeta turista izjednačio  se s brojem dolazaka iz 1936.  godine, a od tada se broj  turista stalno povećavao. Na  turizam s početka 20. stoljeća  danas na Pagu podsjećaju ostaci hotela "Rakamarić" i "Jure Paro", ostaci lovačkog doma u Povljani te poneka fotografija plaže Prosika iz tog  vremena. Nažalost, o paškom  turizmu iz prve polovice 20.  stoljeća u Pagu se ne zna  dovoljno i zbog toga se sve to  gotovo  i ne koristi u  promidžbene svrhe.

Josip Portada/Pag-Press