Subota, Lipanj 23, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

ČLANOVI UDRUGE "BATAJA", UZ POMOĆ GRADA PAGA, PRIPREMAJU DRUGU AKCIJU ČIŠĆENJA MORA POMOĆU MIKROORGANIZAMA

AddThis Social Bookmark Button

U organizaciji udruge "Bataja", a pod pokroviteljstvom Grada Paga, u Pagu će se održati druga velika akcija čišćenja mora pomoću mikroorganizama. U pripremi akcije doprema se glina koja se oblikuje u kugle, a u kugle se stavlja tekućina s aktivnim mikroorganizmima. Nakon fermentacije, glinene kugle će se baciti u more.

 

-Glinu vadimo južno od Starog grada i donosimo je u kuglanu, gdje pravimo kuglice i u njih stavljamo tekućinu s aktivnim mikroorganizmima. Glinene kuglice će se bacati u more nakon fermentacije, odnosno umnožavanja mikroorganizama, rekao je Marko Čavić, predsjednik udruge "Bataja".

 

Prošle godine je u more bačeno 12. 000 kuglica, a ove godine bacit će ih se 15. 000. Kuglice će se bacati u more sredinom lipnja.

-Kuglice će se bacati u more od Macela do mosta Katine, rekao je Čavić.

U prošlogodišnjoj akciju su sudjelovali polaznici Dječjeg vrtića "Paški mališani", učenici osnovne i srednje škole te brojni građani.

-Zahvalni smo Gradu Pagu koja nam je dao veliku podršku u organiziranju akcije čišćenja mora pomoću mikroorganizama, rekao je Čavić.

Postupak čišćenja mora pomoću mikroorganizama je osmislio dr. Teruo Higa, profesor na Sveučilištu Ryukyus u Okinawi u Japanu, jedan od utemeljitelja EM tehnologije, odnosno korištenja dobrih mikroorganizama u poljoprivredi, proizvodnji lijekova, hrane i u čišćenju voda. Čavić navodi kako je čišćenje mora pomoću mikroorganizama učinkovito i jednostavno, a temelji se na fermentaciji dobrih mikroorganizama. Fermentacija počinje pri izradi glinenih kugli, a nastavlja se u moru.
-Fermentacija je proces aktiviranja i umnožavanja mikroorganizama. Mikroorganizmi se u dodiru s glinom, koja je njihova hrana, aktiviraju i množe. Glinene kugle koje se bace u more nakon određenog vremena nestanu, a mikroorganizmi nastave djelovati u mulju, rekao je Čavić.
Čavić navodi kako se na morskom dnu nalazi deset posto dobrih, deset posto loših i osamdeset posto neutralnih mikroorganizama. U slučaju kada se poremeti prirodna ravnoteža neutralni se priklanjaju jačemu. Ukoliko ojačaju loši mikroorganizmi, pojavljuje se neugodan miris.
-Neugodan miris se ne stvara zbog mulja nego zbog povećanog broja loših mikroorganizama. Stavljanjem u more dobrih mikroorganizama povećava se njihova brojnost i uspostavlja se  ravnoteža, rekao je Čavić.

 

 

Josip Portada/Pag-Press

 

 

 

 

 

 

 


    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika