Petak, Studeni 16, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

SLUČAJ KANAL: GOSPODARSKI UČINCI ZA PAG

AddThis Social Bookmark Button

O zaradi koju bi gradnjom kanala grad Pag-Košljun ostvario investitor već je dosta rečeno. Ta bi zarada iznosila između 120 i 140 milijuna eura i vjerojatno na svijetu nema investitora koji bi odbio takav posao. Čak i velike kompanije takav posao dobivaju jednom i vjerojatno nikada više. Jasno je dakle kako investitor, ma tko bio, neće graditi kanal zato što voli kanale ili se voli brčkati uz svoju jahtu nego kako bi zaradio. To nije sporno i o tome je već dosta rečeno. No, kakve bi koristi od gradnje kanala grad Pag-Košljun mogao imati Pag? U studiji koju je izradila tvrtka „Ires“ iz Zagreba na prvom mjestu se stavlja turizam. Očekuje se kako bi izgradnja kanala značila oživljavanje nautičkog turizma, a što bi onda, po samoj logici stvari, značilo i razvoj ugostiteljstva i svih drugih oblika turističkih djelatnosti, smještaja prije svega. Ukoliko se zanemare sumnje o tome hoće li kanal biti plovan ili ne, dakle pod uvjetom da će doista biti plovan, bi li doista potaknuo razvoj nautičkog turizma? Nema sumnje kako odgovor mora biti pozitivan jer u Pagu nautičkog turizma nema, pa ako nečega nema, a otvori se minimalna mogućnost da toga čega nema ipak ima, onda se može prihvatiti navod kako će kanal pozitivno utjecati na razvoj nautičkog turizma. Slijedom te logike, koja je za mnoge upitna, ali proizlazi iz stvarnih i provjerljivih činjenica, razvojem nautičkog turizma Pag bi ostvarivao i veći turistički prihod. Veći turistički prihod značio bi i više novaca za sve koji se bave turizmom, ali i za gradski proračun. Kako ne bi lutali u mraku, za mišljenje smo se obratili uglednoj ekonomistici iz Zagreba kojoj je turizam specijalnost. Dakle, da bi se pozitivi učinci u razvoja nautičkog turizma doista osjetili, Pag bi trebalo posjećivati minimalno pet do deset tisuća glisera i jahti. To je ekvivalent od 50 000 turista tijekom cijele turističke sezone. U sadašnjim uvjetima Pag ljeti posjeti oko 70 000 turista. S nautičarima, taj bi se broj povećao na oko 120 000 turista. To već djeluje kao znanstvena fantastika, posebice jer Pag nema odgovarajući prostor za primanje tako velikog broja brodica niti turista. No, kako u prirodi uvijek jedno potiče drugo, tako bi bilo i u ovom slučaju. Morala bi se izgraditi i prikladna marina. U studiji tvrtke „Ires“ navodi se kako će se uz kanal graditi dvije marine. Gradnja dvije marine na nautičkom pravcu Dalmacija-Kvarner-Istra već je jamstvo bolje organizacije prihvata brodica i razlog njihovog uplovljavanja. Marine moraju biti opremljene odgovarajućim sadržajima, restoranima, kafićima, klubovima, trgovinama i sl. Otvaranjem takvih kapaciteta otvarat će se i nova radnja mjesta. U dvije marine kapaciteta do 500 brodica otvorilo bi se najmanje 200 novih radnih mjesta. No, uz marine koje su vezane uz kanal bit će potrebno urediti i onaj dio Južne uvale koji se ne bi nasipao. Na tom bi se području moglo napraviti priveze za oko 200 brodica. U blizini tog područja postoji benzinska postaja, trgovački centar i restorani, dakle pola ponude već postoji, a ono što bi se dodavalo, ponovno bi otvaralo nova radna mjesta. Pored radnih mjesta u ugostiteljstvu, moralo bi se otvoriti i oko 70 radnih mjesta za pomoćne radnike i administraciju. U svemu to je već u startu oko 300 radnih mjesta. Paško gospodarstvo je u dubokoj krizi, vjerojatno najvećoj u posljednjih dvadeset godina, a broj nezaposlenih je sve veći. Mladi odlaze jer u Pagu ne mogu osigurati normalan život i Pag polako, ali sigurno stagnira. Nije to sudbina samo Paga, slične ili gotovo istovjetne probleme imaju i mnogo veći gradovi u Hrvatskoj. No, za razliku od većine njih, Pag, makar i hipotetski gledano, ima priliku-mogućnost realizacije golemog projekta koji bi omogućio zapošljavanje za Pag golemog broja radnika, ali koji bi mogao imati i neke druge pozitivne učinke o kojima se još ne razmišlja. Kanal kojeg bi, ako se izgradi trebalo nazvati Paški kanal, vjerojatno bi posjećivali brojni turisti. Sličan projekt ne bi postojao nigdje na Jadranu i Paški kanal bi postao turistička atrakcija. Turističke atrakcije privlače tranzitne turiste, a preko Paga ljeti prođe oko 150 000 turista na putu od kontinenta prema Dalmaciji i obrnuto. Kada bi se zbog kanala u Pagu zadržao samo deset posto njih, to bi značilo dodatnih 15 000 turista. Dakle, samo zbog kanala, kada bi se sve promatralo s pozitivne strane, u Pag bi dolazilo oko 65 000 turista. S novim sadržajima, turisti bi mogli više trošiti pa ako bi prosječna dnevna potrošnja povećala za 10 % financijski bi učinci bili i znatno veći. Gradnjom kanala turistički promet bi se mogao udvostručiti i to odmah, u startu, bez nadogradnje koja dolazi s godinama. Znanstvena fantastika? Glupost? Možda. No, glavno bi pitanje bilo: s obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, na porazne podatke o broju nezaposlenih i još poraznije o broju iseljenih, što gradnjom kanala Pag može izgubiti? Ima što izgubiti, reći će jedni. Nema, reći će drugi. I kao u svakoj priči koja, kao i medalja ima dvije strane, i jedni i drugi imat će pravo. No, kada se sve zbroji nameće se novo pitanje: u stanju u kakvom se sada nalazi, što Pag, bez rizika, pomaka i projekata, čeka u budućnosti?

PagPress

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika