Četvrtak, Studeni 22, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

PAG JE UŠAO U KONKURENCIJU ZA IZBOR DALMATINSKOG NAJ-MISTA: PAG - GRAD ČIPKE, SOLI, SIRA I DREVNE KULTURE

AddThis Social Bookmark Button

Pag je ušao u konkurenciju Dalmatinskog naj-mista. PRIJENOS ČLANKA IZ "SLOBODNE DALMACIJE" od 8. kolovoza: Kad se u ljetno doba spomene Pag, najčešće se pomisli na Novalju i Zrće, koji se nalaze na sjevernom dijelu otoka. No, grad Pag je nešto posve drugo, mjesto drevne kulture i mirnijeg turizma, mjesto koje vas iznenađuje i oduševljava gotovo na svakom koraku.

− Pag je jedini grad na svijetu koji zna točan datum svog nastanka, jedini koji je izgrađen prema projektu, koji se selio tri puta, a u njemu je rođen autor prve hrvatske gramatike. Pag je grad nastao ne samo na soli i trgovini, nego i na pomorstvu i ovčarstvu, uz to Pag živi miran, a raznovrstan turizam − u jednom će dahu naš vodič Josip Portada.

Posebno projektiran

Pag su srednjovjekovni urbanisti, među kojima je bio i najpoznatiji Zadranin Juraj Dalmatinac Matejev, projektirali na poseban način − ulice su naoko ravne, ali tako postavljene da im puno ne smeta jugo, a i čuvena paška bura nekako je blaža u kaletama ovoga kamenoga grada. Gradnja novog Paga počela je 18. svibnja 1443., a središnju ulogu u životu grada imao je benediktinski samostan sv. Margarite, koji su na svoj trošak podigli Juraj Pogančić i njegova žena Milica, bogati paški bračni par bez djece.

− U samostanu čuvamo uspomenu na osnivače samostana, ali i vrijedne čipke koje su se najprije ovdje šivale − pokazuje nam izložbu vrijednih eksponata u samostanu časna majka Rozarija Gligora. U samostanu je sada osam časnih sestara, a najviše posla imaju oko svakodnevnog spravljanja čuvenog paškog baškotina, posebne vrste prepečenca koji je stoljećima na visokoj cijeni. Svakog jutra sretnici koji uspiju kupiti dio dnevne proizvodnje baškotina zadovoljno odlaze iz samostana s jednim od izvornih hrvatskih proizvoda.

− Prije smo baškotine radili svima u Pagu, za sve prilike, rođenja, vjenčanja... I ne samo njih, nego i rafajole i štrike, to je slično kao rapska torta. A sad možemo raditi samo baškotine jer nas je malo, oko 30 kilograma dnevno − kaže časna majka.

Čuvena paška čipka krenula je prije tri stoljeća iz samostana u grad, upravo je ona othranila brojne Pažane.

− Ja sam šiti naučila od moje babe koja se isto zvala Urica, tako se to radilo s kolina na kolino − kaže nam 92-godišnja Urica Oguić, jedna od najpoznatijih paških čipkarica čiji su radovi posvuda po svijetu.

− Sada ima dvi škole čipkarica, a mi smo učile doma, uz lumacu. Nekad kad je bura sve zatvorila, kad se nije moglo od ovaca živiti, živilo se od onoga što su žene zaradile na čipki − kaže starica koja još uvijek šije onaj sitni vez na jastučiću. Marija Terezija voljela se ukrasiti paškom čipkom, paška čipka bila je moderna i u Parizu, a sada je vrlo vrijedan suvenir. Neki koriste gužvu pa jeftine kukičane merliće prodaju kao pašku čipku. Takvih se prodavača nađe i na ulicama Paga, na zgražanje mještana.

− Prava paška čipka je za ukrasiti robu, posteljinu, okrugli i kvadratasti ornamenti. Izradila sam rotonde i preko 60 centimetara u promjeru, a za to se mora imati puno strpljenja i volje, jer se jedna čipka nekad radi i preko dva miseca − objašnjava baka Urica.

Po paškim je ulicama turistička vreva, ispred crkve Marijina Uznesenja, paške katedrale, spremne su stolice za večernji koncert njemačkog puhačkog orkestra. Lovro Pogorelić također je krenuo u još jednu seriju svojih ljetnih koncerata posvećenih rodnom gradu. A mladi Pažani pripremaju se za nastavak projekta “Pag − srednjovjekovni grad”, u organizaciji Centra za kulturu i Grada Paga. U srpnju su srednjovjekovnim nošnjama već predstavljeni neki stari običaji, a sad se pripremaju za Pašku alku. Nekad se trčala na konjima, po Veloj ulici i Pjaci, a obnovljena će se trčati također na konjima, ali u Starom gradu Pagu.

− Prema pisanju Marka Laure Ruića, Alka se u Pagu održavala stoljećima, a sad je obnavljamo, nadamo se i uz pomoć novčanih sredstava EU-a − rekao nam je Portada.

Doći u Pag a ne kušati paški sir bio bi neoprostiv grijeh. Naš nas je vodič doveo do najpoznatijeg ovčara Ivana Festinija Madone, i to ne negdje na periferiju grada, nego u centar, u blizini rodne kuće Bartola Kašića, tvorca prve hrvatske gramatike. Otvoriš vrata s ulice, uđeš u tinel i zapuhne te bogat miris sira koji se suši na policama u susjednoj prostoriji.

− A bit će kojih 160 komadića − pogledava žute kolutove Madona, koji je došao uz pomoć štaka pokazati rezultat svojeg ovogodišnjeg rada. Prije tjedan dana, kad je padala kišica, išao je za ovcom po kamenjaru i noga mu se poskliznula − stradao je skočni zglob, bit će u gipsu još barem mjesec dana.

− Malo je muka, ali nije strašno jer su glavni poslovi prošli. Srećom, za ovce imam dosta vode, suhe trave, a mlijeko ionako više ne daju u ovo doba − kaže najbolji paški ovčar i nudi nam liker od maslina. Dade se od ovog posla živjeti, u samom Pagu je oko 60 ovčara, to je autohtoni posao. I dosta dobro se prodaje, onako na bančiću ispred ulaznih vrata na ulici, 160 kuna za kilogram.

Turisti vole obići sve po Pagu, a oni koji dolaze godinama posebno su oduševljeni novom paškom atrakcijom − obnovljenim starim mostom koji gradu daje posebnu vizuru. Grad se isprsio za ovaj projekt, uložio je desetak milijuna kuna u nadi da će i država nešto pomoći, a nije. Ali sad je tu lijep most koji podsjeća na mostarski; ne samo oblikom, nego i po tome što se momci junače skakanjem s njega, što može biti i opasno jer dno nije baš duboko, ima stijena, a skače se visine od oko osam metara.

Kulturno ljeto

Za turiste ima ljetnih zanimacija, od velikog tobogana na plaži, jurilica po vodi, do diskokluba. Noći su su bogate programima Paškog kulturnog ljeta, koje se održava već pola stoljeća.


NAŠ VODIČ Josip Portada

Josip Portada je novinar, slikar, publicist, vlasnik portala, čovjek koji je prvi pisao o fenomenu Paškog trokuta, o velečasnom Zlatku Sudcu, živa je enciklopedija svega što se tiče Paga. U posljednjoj knjizi, nedavno objavljenom drugom izdanju “Cvijeta kamena” o povijesti paške čipke, prikazuje rukotvorinu koja je došla pod zaštitu UNESCO-a. Obilaziti Pag u njegovu društvu je ne samo predavanje na otvorenom o svakom detalju povijesti, nego i otkrivanje mnoštva zanimljivosti.

Uredan i dotjeran
Pag djeluje uredno i dosta dotjerano. Ured Turističke zajednice stalno je otvoren, prodavaonice su opskrbljene, šaroliki štandovi prepuni su koječega, a zabavni parkovi puni djece. Među brojnim restoranima ističe se “NaTale” izborom jela među kojima je vrlo zanimljiv domaći specijalitet slastica od paške skute i meda od kadulje.

Najstariji i najdulji karneval
U Pagu se posebno njeguje karneval koji zimi traje dulje nego drugdje, a ima i vrlo atraktivan ljetni dio. Zimi počinje prve subote nakon Tri kralja, a završava ne na Pokladni utorak, nego na Čistu srijedu. Traje pedesetak dana, barem dva dana dulje nego drugdje. Zimski karneval godinama je počinjao izvođenjem predstave “Robinja”, a ljetni karneval na Pagu najstariji je na Jadranu.


EDVARD ŠRPRLJAN

FOTO: LUKA GERLANC/CROPIX

„Slobodna Dalmacija“, 8. 8. 2012.

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika