Srijeda, Studeni 21, 2018
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

DUGOTRAJNA VRUĆINA BEZ KIŠE: PAGU PRIJETI JEDNA OD NAJVEĆIH IKADA ZABILJEŽENIH SUŠA

AddThis Social Bookmark Button

Na Pagu već tjednima dnevne temperature zraka iznose između 33 i 40  stupnjeva, a malo tko se sjeća kada je posljednji puta pala obilnija kiša. Zbog dugotrajnog vrućeg razdoblja i izostanka obilnije kiše, Pagu prijeti jedna od najvećih ikada zabilježenih suša. Oko 83 posto otoka Paga prekriveno je kamenjarom koji se tijekom dana toliko zagrije da toplinu isijava čak i navečer. Na Pagu nema stajskog uzgoja i ovce se drže na pašnjacima, a na pašnjacima raste trava koja je primarna hrana ovaca. Međutim, zbog natprosječno visokih temperatura zraka i zbog izostanka obilnijih kiša trava na pašnjacima je gotovo posve nestala.
„Zbog vrućine i suše trava na pašnjacima je gotovo uništena,“ kaže ovčar  Ante Donadić. „Na pašnjacima je trava osušena, a u ovo doba godine bi trebala biti bujna i zelena. Ono malo trave što je ostalo nije dovoljno za ispašu ovaca.“
Zbog suše ovčari imaju velikih problema jer ovce moraju dohranjivati i napajati.
„Na pašnjacima nema dovoljno hrane i ovčari moraju nabavljati sijeno,“ kaže Donadić. „Ovce je potrebno dohranjivati, a to će povećati troškove proizvodnje Paškog sira i janjetine.“
Na pašnjačkim površinama su presušile lokve, bare, potoci, bunari i izvori. Samo u ponekim lokvama još ima vode, ali to je nedovoljno za napajanje ovaca i ovčari vodu moraju donositi na pašnjake.
„Za napajanje ovaca koristi se voda iz vodovoda“, kaže Donadić. „To je skupo, a dovoženje vode na pašnjake je vrlo težak posao jer dnevno treba donijeti velike količine vode. Ovčari koji imaju manja stada vodu donose jednom dnevno, a oni koji imaju veća stada vodu moraju donositi ujutro i navečer.“
Ljeti paška ovca prosječno dnevno popije oko pet litara vode i pojede oko kilogram hrane. Na Pagu ima oko 30.000 ovaca i za njihovo napajanje dnevno je potrebno 150.000 litara vode, a za dohranu oko 30 tona sijena. Na Pagu je završena sezona mužnje ovaca, koja traje od prosinca do lipnja, a nakon mužnje počinje razdoblje mrkanja, kada se u stada puštaju ovnovi. Suša u vrijeme mrkanja ovaca može biti posebno opasna. Ovce će do konca srpnja biti gravidne i tada im je potrebna veća količina hrane i vode. O dobroj uhranjenosti ovaca u sezoni mrkanja i u razdoblju gravidnosti ovisi proizvodnja ovčjeg mlijeka koje je sirovina za proizvodnju Paškog sira, ali i proizvodnja janjetine. Loša uhranjenost može utjecati na plodnost paške ovce koja je, u odnosu na druge pasmine ovaca, ionako mala i iznosi 120 posto. Ovčari čine sve kako suša ne bi ostavila teže posljedice na proizvodnju ovčjeg mlijeka. U Lici i u Istri nabavljaju sijeno kojim dohranjuju ovce, na pašnjake donose posude s vodom i svakodnevno obilaze stada. Nakon razdoblja mrkanja doći će sezona janjenja i tada će se ojanjiti oko 25. 000 janjadi. Prosječna dužina laktacije je oko 180 dana i za to vrijeme paška ovca proizvede od 80 do 150 litara mlijeka. Većina ovčara na Pagu prestala je proizvoditi Paški sir i bavi se proizvodnjom ovčjeg  mlijeka kojeg prodaju jednoj od četiri otočne sirane. Na Pagu se godišnje proizvede oko 250 tona Paškog sira i oko 300 tona janjetine. Zbog suše proizvodnja mlijeka, sira i janjetine bi se mogla smanjiti, a to bi ovčarima nanijelo goleme štete. Zbog toga ovčaru ulažu velike napore kako bi ovce, u teškim uvjetima suše, dobro hranili i dovoljno napajali.
„Za ovčare je najvažnije da su ovce u dobrom stanju,“ kaže Donadić. „Jaka i dobro uhranjena ovca daje dovoljno mlijeka i može izdržati vrijeme janjenja i mužnje. Ovčari nemaju izbora i moraju nabavljati sijeno i napajati ovaca jer bez toga neće biti dovoljno mlijeka za proizvodnju Paškog sira.“
Paška ovca je izdržljiva, naviknuta je na hladnoću, buru, kiše i na ljetne vrućine, no svejedno teško podnosi ekstremne vrućine kakve posljednjih tjedana vladaju na Pagu. Ovce traže zaklon među stijenama, zavlače se u hladovinu pod bilo kakvo veće raslinje, a na pašu izlaze u zoru i predvečer. Bez pomoći ovčara, paška ovca ne bi izdržala u ekstremnim vremenskim uvjetima, bez vode i dovoljno trave na pašnjacima. Ovčarstvo je, uz turizam, najvažnija gospodarska grana na otoku, a temelj ovčarstva je  paška ovca koje je nastala u razdoblju od 1870. do 1936. godine križanjem pramenke i merino ovce kako bi se povećala proizvodnja vune koja se u to vrijeme prodavala skuplje od Paškog sira i janjetine. Paška ovca je manja od drugih otočnih pasmina ovaca i prosječno je teška od trideset do četrdeset kilograma. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, paška ovca predstavlja najbrojniju otočku populaciju ovaca u Hrvatskoj. Na Pagu su sve pašnjačke površine iskorištene i broj ovaca se ne može povećati, a to znači da se ne može povećati ni proizvodnja Paškog sira i janjetine. Otok Pag je teško zamisliti bez ovčarstva kojim se bavi oko 500 obitelji, a izravno i neizravno od ovčarstva za život zarađuje nekoliko tisuća otočana. Zbog toga suša izaziva veliku zabrinutost i radi se sve što se može kako bi se umanjile štete koje suša može nanijeti.


Tekst i fotografije: Josip Portada

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika