Ponedjeljak, Prosinac 18, 2017
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

Pag - Vijesti i novosti

OTOK PAG JE NASTAO TALOŽENJEM KUĆICA ŠKOLJAKA I KOSTURA RAZNIH MORSKIH ŽIVOTINJA

AddThis Social Bookmark Button

Otok Pag je nastao od kućica milijardi školjaka i kostura raznih morskih životinja. Naime, Pag je u većem dijelu sastavljen od vapnenca, a prema Hrvatskoj enciklopediji (LZMK, br. 11), vapnenac je sendimentna stijena koja je nastala taloženjem vapnenih kućica i kostura izumrlih morskih životinja.

Prema „Petrologiji sedimenata“, (Zagreb, Geološki odsjek PMF-a), sedimentne stijene vapnenca, formirane mehaničkim trošenjem površinskih dijelova tla i taloženjem materijala, precipitacijom i kristalizacijom iz otopina i djelovanjem  biljnih i životinjskih organizama i taloženjem njihovih ostataka, su uglavnom taložene u obliku slojeva djelovanjem vode, leda ili vjetra na kopnu i na dnu mora, jezera i rijeka.

 

JE LI PAG DOBIO IME PO LATINSKOJ RIJEČI PAGUS ILI PO GRČKOJ RIJEČI PEGE?

AddThis Social Bookmark Button

Marko Lauro Ruić (1736.-1808.), doktor civilnog i kanonskog prava, paški bilježnik, kotarski sudac i povjesničar, autor najopsežnijeg djela o povijesti Paga, smatrao je kako je Pag dobio naziv po grčkoj riječi pege što znači izvor. No, kasniji povjesničari su tu njegovu tvrdnju nazivali naivnom.

Zanimljivo je kako su povjesničari, kao besprijekorno točne, prihvatili druge navode u Ruićevom golemom radu, a uporno su osporavali (i osporavaju) samo tu jednu jedinu. Svaki će znanstvenik reći kako je za bilo kakvu tvrdnju potreban dokaz i to je točno. Znanost se i temelji isključivo na dokazima. No, što dokazuje kako je Pag dobio ime po latinskoj riječi pagus? Uglavnom ništa!

 

GRAD NOVALJA U TOP DESET GRADOVA S NAJVEĆIM IZDVAJANJEM ZA STUDENTSKE STIPENDIJE

AddThis Social Bookmark Button

Grad Novalja raspisao je natječaj za dodjelu studentskih stipendija, a iznos stipendija za ovu akademsku godinu povećan je za 60 tisuća kuna (sa 290 na 350 tisuća kuna). Pravo na stipendiju mogu ostvariti svi redovni studenti s prebivalištem u Gradu Novalji, a iznos stipendije ovisi o studiju. Grad Novalja odlučio je, naime, dodatno potaknuti studije deficitarnih zanimanja, pa tako studenti medicine, prava, FER-a, kriminalistike, strojarstva, arhitekture, engleskog, fizike, matematike, biologije, kemije, građevinarstva, arheologije i edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta dobivaju stipendije u iznosu od 700 kuna, a svi ostali po 500 kuna. Studenti polaznici stručnih studija dobivaju, pak, po 300 kuna stipendije.

 

JE LI MLETAČKA REPUBLIKA KRIVA ŠTO PAG NIJE POŠUMLJEN?

AddThis Social Bookmark Button

Od sredine prošlog stoljeća u Pagu je saživio stav kako na otoku Pagu nema šuma jer su ih posjekli Mlečani. Zanimljivo je kako se takva tvrdnja nalazila čak i u nekim pomoćnim materijalima uz školske udžbenike. Međutim, ima li istine u toj tvrdnji?

Mletačka Republika je prestala postojati 12. svibnja 1797. godine, nakon što je Napoleon Bonaparte osvojio Veneciju. Od 1797. godine do danas prošlo je preko 200 godina. Dakle, Pag nije u sastavu Mletačke Republike više od dva stoljeća, a otok je, svejedno, u najvećem dijelu prekriven kamenjarom. Da su, na primjer, Mlečani i posjekli sve šume na Pagu, u protekla dva stoljeća moglo se posaditi na stotine novih šuma ili ih obnoviti na područjima na kojima su se nekada nalazile. U 200 godina otok Pag je mogao biti pošumljen od Fortice do Luna, što potvrđuju i enciklopedijski izvori o brzini rasta pojedinih stabala.

   

ZA POSJETE JOSIPA BROZA TITA PAGU 1960. GODINE DOGODIO SE JEDAN OD NAJVEĆIH INCIDENATA U NJEGOVOM OSIGURANJU

AddThis Social Bookmark Button

Josip Broz Tito je posjetio Pag 1960. godine. Došao je u pratnji supruge Jovanke i najbližih suradnika među kojima su bili Aleksandar Ranković, ministar unutarnjih poslova i načelnik Uprave državne bezbjednosti (UDB-a) i Titov vjenčani kum i general Milan Žeželj, komandant Garde JNA, najelitnije vojne postrojbe u Jugoslaviji. Za boravka Josipa Broza u Pagu dogodio se incident kojeg mnogi ocjenjuju kao jedan od najvećih ikada zabilježenih u Brozovom osiguranju.

 

IZ PROŠLOSTI PAGA: KAKO JE PROPAO PROJEKT ELEKTRIFIKACIJE PAGA

AddThis Social Bookmark Button

Kada je 1882. godine New York osvijetljen električnom rasvjetom bila je to velika senzacija o kojoj se glas širio po cijelom svijetu, a mnogi se dugo nisu mogli naviknuti na „dan usred noći“. U to je vrijeme bilo malo onih koji su znali što je struja, ali bilo je i onih koji su vrlo brzo shvatili značenje električne rasvjete. Među njima je bio i Frane Budak (1865.-1944.), po struci, današnjim rječnikom rečeno, diplomirani ekonomist.

   

Javni i pozivni natječaj za izradu vizualnog identiteta Vukovarskog vodotornja - simbola hrvatskog zajedništva

AddThis Social Bookmark Button

Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom Vukovar u suradnji s Gradom Vukovarom (u daljnjem tekstu: Naručitelj) poziva autore i kreativne timove (u daljnjem tekstu Autori) da se prijave na natječaj za izradu idejnog rješenja vizualnog identiteta Vukovarskog vodotornja – simbola hrvatskog zajedništva.

 

 

IZ PROŠLOSTI PAGA-GOLEMI PLAVI KIT U PAŠKOJ UVALI

AddThis Social Bookmark Button

Prvi, za sada poznati zapis o dolasku kita u Pašku uvalu, datira iz 17. st., a dva su iz 19. stoljeća. No, posebno je bio dojmljiv dolazak plavog kita u Pašku uvalu 1953. godine. Prema priči, kita je prva ugledala Marica Grašo dok je prala robu uz more na Goliji. Po drugoj varijanti, čistila je ribu. O kitu je javila susjedima, a uskoro su sve Paškinje i svi Pažani bili na rivi kako bi vidjeli golemu životinju. Kita se pokušalo spasiti, ali se u tome nije uspjelo jer se nasukao na plaži Tri glave. Mrtvog kita se dovuklo do Mandrača i ondje ga se izvuklo na rivu. Kit je prepariran i izlagan po Jugoslaviji, a od novca zarađenog izlaganjem izgrađena je riva na Goliji. Po drugoj varijanti, izgrađena je kanalizacija.

   

KAKO I ZAŠTO SU NA PAG DONESENE RIBE SOLINARKE I GAMBUZIJE?

AddThis Social Bookmark Button

Na Pagu se povremeno pojavljivala malarija, a najteže je bilo dvadesetih godina prošlog stoljeća. Uzročnik malarije bio je komarac malaričar sa staništem na jezerima, u barama i lokvama te uz solanski kanal. Prema podacima iz 1923. godine na otoku Pagu je bilo 400 lokava, znatno više nego na drugim otocima. Zbog neodržavanja mnoge lokve su nestale i danas ih je znatno manje.

 

 

NOVALJA DOBILA 25 MILIJUNA EURA ZA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

AddThis Social Bookmark Button

U vremenima kad se gotovo svi žale na krizu, u Novalji na otoku Pagu govore o uzletu, napretku i ostvarenju najvećeg proračuna u povijesti tog otočnog grada.

- Zatekao sam godišnji proračun od 31 milijun kuna, prošle i pretprošle godine premašili smo iznos od 40 milijuna kuna, a već sada imamo ostvareni proračun od 40 milijuna kuna i to usprkos činjenici da smo već u prvoj godini mog mandata smanjili neke namete kao što je komunalni doprinos koji je značajna stavka u proračunu, kaže Ante Dabo, gradonačelnik Novalje najavljujući kako će ovu godinu s aranžmanima i sredstvima iz EU fondova, završiti s ostvarenim proračunom od 50 milijuna kuna.

 

   

Stranica 1 od 90

    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika