Utorak, Prosinac 10, 2019
   
Tekst

Pretraga PagPress sustava

Pag-Press - Novinska agencija

Iz prošlosti Paga: Kvartiri i gradska vrata

AddThis Social Bookmark Button

Grad Pag je izgrađen u pentagonalnom obliku sa središnjim trgom i četiri glavne ulice koje se spajaju sa središnjim trgom i dijele grad na četiri kvartira. Prvi kvartir je sv. Jakova, drugi sv. Marije Velike, treći sv. Frane i četvrti sv. Ante Opata. Dok su postojale zidine, do 1855. godine, svaki kvartir imao je vrata. Vrata su bila na kraju svake od četiri glavne ulice, na "četiri glavna vjetra". Prva vrata bila su prema buri i nazvana su Porta de la Terra firma ili Vangrada, druga prema maestralu i nazvana su Uhlinac, treća prema lebiću nazvana su Katina (Porta Catena), kod kojih je kameni most s dva luka i četvrta prema jugu, nazvana su  vrata sv. Ante zbog crkve sv. Ante.

Opširnije: Iz prošlosti Paga: Kvartiri i gradska vrata

 

Benediktinski samostan sv. Margarite i vitezovi Svetoga groba za Hrvatsku potpisali su Povelju o suradnji u javnom čašćenju relikvije Svetoga Trna

AddThis Social Bookmark Button

U Zbornoj crkvi Marijinog Uznesenja u Pagu, 24. studenog potpisana je Povelja o suradnji u javnom čašćenju relikvije Svetoga Trna, a povelju su potpisali s. Bernardica Badurina, opatica Benediktinskog samostana  sv. Margarite u Pagu i Claude Grbeša, magistralni delegat Hrvatske magistralne delegacije Viteškog reda Svetoga Groba jeruzalemskoga. Misno slavlje predvodio je mons. Josip Lenkić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije. Povelja je potpisana u pratnji generala Jean Marie Fugerea, namjesnika Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskoga za Francusku.

Opširnije: Benediktinski samostan sv. Margarite i vitezovi Svetoga groba za Hrvatsku potpisali su Povelju o suradnji u javnom čašćenju relikvije Svetoga Trna

   

O OTOKU PAGU

AddThis Social Bookmark Button

Otok Pag je površinom peti po veličini otok u Jadranskom moru, a duljinom obale od 302,47 km je najrazvedeniji otok Jadrana. Otok je poznat po slaboj pokrivenosti vegetacijom nekih svojih dijelova, s tek pokojom vlati aromatičnog bilja.  Otok je, s južne strane, Paškim mostom dugim 340 m, spojen s kopnom.  Otok Pag je jedini hrvatski otok podijeljen između dvije županije. Sjeverni dio otoka (Grad Novalja) nalazi se u Ličko-senjskoj, a južni (Grad PagOpćina Kolan i Općina Povljana) u Zadarskoj županiji. Uspostavom županija 1992. godine otok je pripao Ličko-senjskoj županiji. Prije osamostaljenja Hrvatske, otok je gravitirao Rijeci, a automobili na otoku su imali riječke registarske oznake. Novim zakonom o područjima županija iz 1997. godine, otok Pag je podijeljen između dvije županije. Samo 3, 8 posto otoka je prekriveno šumom. Pašnjaci čine 86% površine. Otok Pag ima bogatu geomorfološko-litološku građu i na njemu su zabilježena tla: kamenjar (litosol), sirozem na rastresitom supstratu (regosol), koluvij (deluvijalna tla), vapneno dolomitna crnica(kalkomelanosol), rendzina na dolomitusiparu, koluviju i mekim vapnencima, smeđe na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol), crvenica (terra rosssa), rigolano antropogena tla (rigosol), aluvijalno tlo (fluvisol), močvarno glejno tlo (euglej) i slatine (solončak).

Opširnije: O OTOKU PAGU

 

OTOK PAG JE NASTAO TALOŽENJEM KUĆICA ŠKOLJAKA I KOSTURA RAZNIH MORSKIH ŽIVOTINJA

AddThis Social Bookmark Button

Otok Pag je nastao od kućica milijardi školjaka i kostura raznih morskih životinja. Naime, Pag je u većem dijelu sastavljen od vapnenca, a prema Hrvatskoj enciklopediji (LZMK, br. 11), vapnenac je sendimentna stijena koja je nastala taloženjem vapnenih kućica i kostura izumrlih morskih životinja.

Prema „Petrologiji sedimenata“, (Zagreb, Geološki odsjek PMF-a), sedimentne stijene vapnenca, formirane mehaničkim trošenjem površinskih dijelova tla i taloženjem materijala, precipitacijom i kristalizacijom iz otopina i djelovanjem  biljnih i životinjskih organizama i taloženjem njihovih ostataka, su uglavnom taložene u obliku slojeva djelovanjem vode, leda ili vjetra na kopnu i na dnu mora, jezera i rijeka.

Opširnije: OTOK PAG JE NASTAO TALOŽENJEM KUĆICA ŠKOLJAKA I KOSTURA RAZNIH MORSKIH ŽIVOTINJA

   
    

zanimljivosti

Fotografija te vodi u galeriju!

Prijava korisnika