Pag-Press - Novinska agencija
Otok Pag je površinom peti po veličini otok u Jadranskom moru, a duljinom obale od 302,47 km je najrazvedeniji otok Jadrana. Otok je poznat po slaboj pokrivenosti vegetacijom nekih svojih dijelova, s tek pokojom vlati aromatičnog bilja. Otok je, s južne strane, Paškim mostom dugim 340 m, spojen s kopnom. Otok Pag je jedini hrvatski otok podijeljen između dvije županije. Sjeverni dio otoka (Grad Novalja) nalazi se u Ličko-senjskoj, a južni (Grad Pag, Općina Kolan i Općina Povljana) u Zadarskoj županiji. Uspostavom županija 1992. godine otok je pripao Ličko-senjskoj županiji. Prije osamostaljenja Hrvatske, otok je gravitirao Rijeci, a automobili na otoku su imali riječke registarske oznake. Novim zakonom o područjima županija iz 1997. godine, otok Pag je podijeljen između dvije županije. Samo 3, 8 posto otoka je prekriveno šumom. Pašnjaci čine 86% površine. Otok Pag ima bogatu geomorfološko-litološku građu i na njemu su zabilježena tla: kamenjar (litosol), sirozem na rastresitom supstratu (regosol), koluvij (deluvijalna tla), vapneno dolomitna crnica(kalkomelanosol), rendzina na dolomitu, siparu, koluviju i mekim vapnencima, smeđe na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol), crvenica (terra rosssa), rigolano antropogena tla (rigosol), aluvijalno tlo (fluvisol), močvarno glejno tlo (euglej) i slatine (solončak).
Otok Pag je nastao od kućica milijardi školjaka i kostura raznih morskih životinja. Naime, Pag je u većem dijelu sastavljen od vapnenca, a prema Hrvatskoj enciklopediji (LZMK, br. 11), vapnenac je sendimentna stijena koja je nastala taloženjem vapnenih kućica i kostura izumrlih morskih životinja.
Prema „Petrologiji sedimenata“, (Zagreb, Geološki odsjek PMF-a), sedimentne stijene vapnenca, formirane mehaničkim trošenjem površinskih dijelova tla i taloženjem materijala, precipitacijom i kristalizacijom iz otopina i djelovanjem biljnih i životinjskih organizama i taloženjem njihovih ostataka, su uglavnom taložene u obliku slojeva djelovanjem vode, leda ili vjetra na kopnu i na dnu mora, jezera i rijeka.
Opširnije: OTOK PAG JE NASTAO TALOŽENJEM KUĆICA ŠKOLJAKA I KOSTURA RAZNIH MORSKIH ŽIVOTINJA
Marko Lauro Ruić (1736.-1808.), doktor civilnog i kanonskog prava, paški bilježnik, kotarski sudac i povjesničar, autor najopsežnijeg djela o povijesti Paga, smatrao je kako je Pag dobio naziv po grčkoj riječi pege što znači izvor. No, kasniji povjesničari su tu njegovu tvrdnju nazivali naivnom.
Zanimljivo je kako su povjesničari, kao besprijekorno točne, prihvatili druge navode u Ruićevom golemom radu, a uporno su osporavali (i osporavaju) samo tu jednu jedinu. Svaki će znanstvenik reći kako je za bilo kakvu tvrdnju potreban dokaz i to je točno. Znanost se i temelji isključivo na dokazima. No, što dokazuje kako je Pag dobio ime po latinskoj riječi pagus? Uglavnom ništa!
Opširnije: JE LI PAG DOBIO IME PO LATINSKOJ RIJEČI PAGUS ILI PO GRČKOJ RIJEČI PEGE?
Grad Novalja raspisao je natječaj za dodjelu studentskih stipendija, a iznos stipendija za ovu akademsku godinu povećan je za 60 tisuća kuna (sa 290 na 350 tisuća kuna). Pravo na stipendiju mogu ostvariti svi redovni studenti s prebivalištem u Gradu Novalji, a iznos stipendije ovisi o studiju. Grad Novalja odlučio je, naime, dodatno potaknuti studije deficitarnih zanimanja, pa tako studenti medicine, prava, FER-a, kriminalistike, strojarstva, arhitekture, engleskog, fizike, matematike, biologije, kemije, građevinarstva, arheologije i edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta dobivaju stipendije u iznosu od 700 kuna, a svi ostali po 500 kuna. Studenti polaznici stručnih studija dobivaju, pak, po 300 kuna stipendije.
Opširnije: GRAD NOVALJA U TOP DESET GRADOVA S NAJVEĆIM IZDVAJANJEM ZA STUDENTSKE STIPENDIJE
